GYLFAGINNING 49 [R] GYLFAGINNING 49 [T] GYLFAGINNING 49 [W] GYLFAGINNING 49 [U]

Ža męlti G(angleri): Hafa nokqvor meiri tižindi oržit meš asvnvm? Almikit žrekvirki vann Žorr ižessi ferž. Har svarar: Vera mvn at segia fra žeim tižindvm, er meira žotti vert asvnvm. En žat er vphaf žessar savgv, at Baldr enn goža dreymši dravma stora ok hęttliga vm lif sitt. En er hann sagži asvnvm dravmana, ža barv žeir saman raš sin, ok var žat gert at beiža griža Baldri firir allz konar haska, ok Frigg toc svardaga til žess, at eira skyldv Baldri elldr ok vatn, iarn ok allz konar malmr, steinar, ioržin, viširnir, sottirnar, dyrin, fvglarnir, eitr, ormar.

GANGLERI MEL(ti). hafa nocut meiri tidendi ordit med asonum. Allmicil žrecuircki vann žor j žeßi ferd. ža S(uarar) H(ar). vera mon at seigia fra žeim tidendom er meira žotti vert asonum. Enn žat er vphaf žeirar sogo. Ad balldr enn goda dreumdi drauma stora ok hettlega vm lif sitt. Enn er hann sagdi asonum draumana, ža baru žeir rad sin, Og var žat gort at beida grida balldri, firi allzkonar hasca. Og Frygg tok suardaga til žeß at eira scilldi balldri. eldr. vatn. jarn. Og allzkonar malmr. steinar. jordin. vidirnir. sottirnar. dyrin. fuglarnir. eitrid ormarnir.

(Ž)a męlti Gangleri. hafa nokkur meķrķ tišķndķ oršķt meš Asum. Allmikit žrekuirkķ uann Žorr i žessi ferš. ža sagši Haar. Uera mun at segia fra žeim tišindum er meira žotti uert Asunum. Enn žat er upphaf žeirar sogu at Balldr hinn goša dręymši drauma stora ok hęttlega um lķf sķtt. Enn er hann sagši Asunum draumana ža baru žeir saman raš sķn ok uar žat gort at beiša griša Balldrķ firi allz konar haaska. ok Frigg tok suardaga til žess at ęķra skylldi Balldrķ elldr uatn iarn ok allzkonar malmr steinar ioršķn uiširner sotternar dyren fuglarner ęitrķš ormarner.

fra liflati balldrs ok for hermošs til heliar. Ža męllti Gangleri. Mikit afrek var žetta. har svaraži. Meira var hitt vert. er balldr enn goža dreymži hęttligt. ok sagži asvm Frigg beiddi hanvm griža at eigi grandaži hanvm elldr ne iarn ne votn. malmr ne steinar ne vižir sottir ne dyr. fvglar ne eitrormar.

En er žetta var gert ok vitat, ža var žat skemtvn Baldrs ok asanna, at hann skyldi standi vpp į žingvm, en allir ašrir skyldv svmir skiota ahann, svmir havggva til, svmir beria grioti. En hvat sem at var gert, sacaži hann ecki, ok žotti žetta ollvm mikill frami. En er žetta sa Loki Lavfeyiars(on), ža likaži honvm illa, er Baldr sakaži ecki. Hann geck til Fensalar til Friggiar ok bra ser ikonv liki. Ža spyrr Frigg, ef sv kona vissi, hvat ęsir hofžvz at ažinginv. Hon sagži, at allir skvtv at Baldri ok žat, at hann sakaši ecki. Ža męlti Frigg: "eigi mvnv vapn e(ša) vižir granda Baldri; eiža hefi ec žegit af avllvm žeim".

Enn er žetta var gort ok vitad. ža var žat scemton balldrs ok Asanna, at hann scylldi standa vpp į žingom. enn allir adrir scyldo sumir sciota at honum sumir hauggua. sumir beria grioti. enn huat sem at var gort sacadi hann eci ok žotti ollom micill frami. Enn er žetta sa loki laufeiuar son. ža licadi honom jlla er balldr gec til fensadar ok for til friggiar. ok bra ser j konu lici. ža spir frigg ef su cona vißi huat esir hofdoz at į žinginom. hon sagdi at aller scutu at baldri ok žat at hann sacadi eci. ža mel(ti) frig. at eigi munu vopn eda vidir granda baldri. eida hef eg feingit af ollom žeim.

Enn er žetta uar gort ok uķtaš. ža uar žat skemtan Balldrs ok Asanna at hann skylldķ standa upp a žingum en adrer Ęsir skylldu sumer skiota a hann sumer hoggua til sumer beria griotķnu. Enn huat sem aš uar gort sakaši hann ekki. ok žottķ žetta ollum mikill framķ. En er žetta sa Loki Laufęyiar son ža likaši honum ķlla. hann gekk til Fensalar til Friggiar ok bra ser i konu lķkķ. ža spyrr Frigg ef su kona uissi huat Ęser hefšiz at a žinginu. hon sagši at aller skutu aš Balldrķ ok žat at hann sakašķ ekkķ. ža męlti Frigg. ęigi munu uapn eša uišer granda Balldrķ. ęiša hefi ek fengit af ollum žeim.

ok er žetta var gert. Var žat skemtan balldrs at hann stož vpp a žingum. skylldo svmir skiota at hanvm en svmir havggva. svmir gryta. hann sakaži ecki. En er loki sa žat likaži hanvm illa. Geck til fensala til friggiar til fensala. ok bra ser i kono liki. spyrr frigg ef hann vissi hvat menn hofžvz at a žingino. hann sagži at allir skvto at balldri en hann sakar ecki. ža męllti frigg. Eigi mvno vapn ne vižir bana balldri eiža hefi ek af ollvm tekit.

Ža spyrr konan: "hafa allir lvtir eiža vnnit at eira Baldri?" Ža svarar Frigg: "vex vižar teinvngr einn firir vestan Valhavll; sa er mistilsteinn kallašr; sa žotti mer vngr at krefia eišsins". Žvi nęst hvarf konan abrvt; en Loki toc mistiltein ok sleit vpp ok geck til žings. En Havšr stoš vtarlega i mannhringinum, žviat hann var blindr. Ža męlti Loki viš hann: "hvi skytr žv ecki at Baldri?" Hann svarar: "žviat ec se eigi, hvar Baldr er, ok žat annat, at ec em vapnlavs". Ža męlti Loki: "geržv žo i liking annarra manna ok veit Baldri sęmš sem ašrir menn; ec mvn visa žer til, hvar hann stendr; skiot at honvm vendi žessvm".

ža spir conan haua allir lutir žer eida vnnid at eira baldri. ža suar(ar) frigg. vex vidarteinongr einn firi vestan valholl sa er calladr mistilteinn. Sa žotti mer vngr at krefia eidsins. žui nest huarf conan į braut. enn loci toc mistiltein ok sleit vpp ok gec til žings. Enn haudr stod vtarliga j manringinom žuiat hann var blindr. ža melti loci vit hann. hui scytr žu eci at baldri. hann s(uarar). žuiat ec se eigi huar baldr er ok žat annad ad eg em vapnlaus. ž(a) M(elti) loci gordu žo j liking annara manna ok veit baldri sømd sem adrir menn. ek mun vijsa žer til huar hann stendr. Skiot at honom vendi žessum.

ža spyrr konan. hafa aller luter žer ęiša unnķt at ęira Balldri. ža sagši Frigg. Uex uišar teķnungr ęķnn firi uestan Ualholl. sa er kallašr Mistil teinn. sa žottķ mer ungr at krefia eišsķns. žui nęst huarf konan braśt. Enn Loki tok Mistilteķn ok sleit upp ok gekk til žings. Enn Hošr stod utarlega i mannhringinum žuiat hann uar blindr. Ža męlti Loki uiš hann. hui skytr žu ekki at Balldrķ. hann suaraši. žuiat ek se ęigi huar Balldr er ok žat annat at ek em uapn lįuss. ža męlti Lokķ. Gior žu žo i liking annarra manna ok ueit Balldri sęmš sem adrer menn ek mun uisa žer til huar hann stendr. skiot at honum uendi žessum.

Ža męllti konan. hava allir hlvtir eiža vnnit at eira bal[ldr]i. frigg svaraži. Vižar teinvngr einn vex fyrir vestan valholl er heitir mistilteinn. sa žotti mer vngr at krefia eižsins. ža hverfr konan. En loki gengr til ok tekr mistiltei[ni]nn ok slitr vpp meš rotvm. gengr til žingsins. En havžr stož vtarliga i mannhringinvm er hann var blindr. ža męllti loki viš hann. hvi skytr žv eigi at balldri. hann svarar. žvi at ek se ecki. ok žat annat at ek em vapnlauss. loki męllti. Geržv i liking annarra manna ok veit hanvm at sokn. ek mun visa žer til hans. Skiot žv at hanvm vendi žessvm.

Havšr tok mistiltein ok skavt at Baldri at tilvisvn Loka; flavg skotit igognvm hann, ok fell hann davšr til iaržar, ok hefir žat mest óhapp verit vnnit meš gožvm ok monnvm. Ža er Baldr var fallinn, ža fellvz avllvm asvm orštavc ok sva hendr at taka til hans, ok sa hverr til annars, ok voro allir meš einvm hvg til žess, er vnnit hafši verkit, en engi matti hefna; žar var sva mikill grižastadr;

haudr toc mistiltein ok scaut at baldri at tilvison loca. ok flaug scotid j gegnom baldr. ok fell hann daudr til jardar. ok heuir žat mest ohapp gort verid med godom ok monnum. ža er baldr var fallinn ža felloz ollom asunom ordtauk ok sua hendr at taca til hans ok sa huer til annars ok voru allir med einom hug til žeß er vnnid hafdi verckit. Enn eigi matti hefna, žar var sua micill gridastadr,

Hošr tok Mistilteķn ok skaut at Balldrķ at til uisan Loka. flaug skotiš ķ gegnum hann. ok fell Balldr daudr til iaršar ok hefer žat mest uhapp gort uerķš meš gušum ok monnum. ža er Balldr uar fallķnn ža felluz ollum Asum orštôk ok sua hendr at taka til hans ok sa huerr til annars ok uoro meš ęinum hug aller til žess er unnķš hafši uerkķt. enn ęigi mattķ hefna žar uar sua mikill griša stašr.

havšr tok mistilteininn ok skavt i gegnvm balldr. ok var žat mest o happa skot meš gvžvm ok monnvm. Nv sa hverr til annars. ok allir meš grimmvm hvg til žess gert hafži. En engi matti žar hefna i griža stažnvm.

en ža er ęsirnir freistvžv at męla, ža var hitt žo fyrr, at gratrinn kom vpp, sva at engi matti avšrvm segia meš oržvnvm fra sinvm harmi. En Ožinn bar žeimun verst ženna skaža, sem hann kvnni mesta skyn, hversv mikil aftaka ok missa asvnvm var ifrafalli Baldrs. En er gožin vitkvžvz, ža męlti Frigg ok spvrži, hverr sa vęri meš asvm, er eignaz vildi allar astir hennar ok hylli ok vili hann riža a helveg ok freista, ef hann fai fvndit Baldr, ok bioža Heliv vtlavsn, ef hon vill lata fara Baldr heim iAsgarž. En sa er nefdr Hermošr enn hvati, sveinn Ožins, en til žeirar farar varž. Ža var tekinn Sleipnir, hestr Ožins, ok leiddr framm, ok steķg Hermošr ažann hest ok hleypti brįvt.

enn ža er esirnir freistodo at mela ža var hitt žo fyrr at gratrinn kom vpp sua at odrum matti eigi seigia med ordunum fra sinom harmi. Enn ožinn bar žui vest žennann scada sem hann cunni mesta scyn huerso micil aftaca ok mißa asonum var j frafalli baldrs. Enn er gudin vitcuduz. ža Mel(ti) frigg ok spurdi huer sa veri med asom er eignaz villdi allar astir minar ok hylle, ok vilie hann rida į helueg ok freusta ef hann fai funnid baldr ok bioda helio vtlausn ef vill lata fara baldr heim j asgard. Enn sa er nefndr hermodr enn huati sonr ožins er til žeirar sendifarar vard, ža vard tecinn sleipnir hestr ožins ok var leiddr fram ok steig hermodr į žann hest ok leupdi braut.

en ža er Ęserner uitkušuz ža uar žat fyrst at gratrinn kom upp sua at ęingi mattķ ošrum segia meš oršunum fra sķnum harmķ. enn Ošenn bar žeim mun uerst ženna skaša sem hann kunni mesta skyn huersu mikil aftaka ok mķssa Asunum uar i fra falli Balldrs. en er gušin uitkušuz ža męlti Frigg ok spurši huerr sa uęri meš Asum er ęignaz uilldķ allar aster mķnar ok hylli ok uili hann riša a Helueg ok freista ef hann faķ fundit Balldr ok bioša Heliu utlausn ef hon uill lata fara Balldr hęķm i Aasgarš. Enn sa er nefndr Hermošr enn huatķ son Ošķns er til žeirar sendifarar uarš. ža uar tekinn Sleipner hestr Ošķns ok leķddr framm ok steķg Hermošr a žann hest ok hlęyptķ brott.

Allir baro illa harminn en ožinn verst. Var žar gratr fyrir mal. Ža spvrži frigg hverr sa veri meš asvm er eignaz villdi astir hennar. ok riža a helvega at nį balldri mešr vtlavsn. hermošr son ožins for ok reiž sleipni.

En ęsirnir tokv lik Baldrs ok flvttv til sęvar. Hringhorni h(et) skip Baldrs; hann var allra skipa mestr, hann vildv gožin fram setia ok gera žar abalfavr Baldrs, en skipit geck hvergi fram. Ža var sent iIotvnheima eptir gygi žeirri, er Hyrrockin h(et); en er hon kom ok reiš vargi ok hafži havggorm at tavmvm, ža liop hon af hestinvm, en Ožinn kallaži til berserki iiii. at gęta hestzins, ok fengv žeir eigi haldit, nema žeir feldi hann. Ža geck Hyrockin aframstafn navkqvans ok hratt fram ifyrsta višbragži, sva at eldr hravt or hlvnnvnvm ok lavnd avll skvlfv. Ža varž Žorr reišr ok greip hamarinn ok myndi ža briota havfvt hennar, ašr en gožin avll bažv henne frižar.

Enn esirnir tocu lic baldrs ok flutto til seuar. Hringhorni h(et) scip baldrs. hann var allra scipa mestr hann villdo gudin framsetia ok gora žar į balfaur baldrs, Enn scipit giec huergi framm. ža var sent j jotunheima eptir gygi žeiri er hyrrokin er nefnd, Enn er hun com ok reid vargi ok hafdi hoggorm at taumom. ža liop hun af hestinom enn Ožinn calladi til berserci fiora. at geta hestsins. ok fengo žeir eigi halldit nema žeir felldi hann. ža gec hyrrokin į fram nocuans ok hratt fram j fyrsta uitbragdi sua at elldor fauc or lunnunum enn lond oll sculfu. ža vard žor reudr ok greip hamarinn ok myndi ža briota hofod hennar, adr oll gudin bado henni fridar.

Enn Ęserner toku lik Balldrs ok fluttu til sķofar. Hrķnghornķ het skķp Balldrs. hann uar allra skipa mestr. hann uķlldu gušin framm setia ok gera žar a balfor Balldrs enn skipit gekk huergi framm. ža uar sent ķ Iotun heķma epter gygi žeirķ er Hyrrokkķn er nefnd Enn er hon kom ok reiš uargķ ok hafši hoggorm at tįumum. ža liop hon af hestķnum. enn Ošķnn kallaši til berserkķ fķora at gięta hestzens ok fengu žeir ęigi halldit nema žeir felldi hann. ža gekk Hyrrokin a framstafn nokkuans ok hratt fram i fyrsta uišbragšķ sua at elldr raut or hlunnunum. en lond oll skulfu. Ža uarš Žorr reķdr ok greip hamarenn ok mundi ža briota hofut hennar ašr oll gušin bašu henne frišar.

balldr var lagšr i skipit hringhorna. ok ętložv gvžin fram at setia meš bal gerš. ok tokz žat eigi fyrri. en hyrroken kom til. hon reiž vargi. ok vargar voro at tavmvm. Ok nv fengo eigi berserkir halldit tavmonvm. hon dro framm skipit ok at fyrsta višbragži hravt skipit or hlvnnonvm ža villdi žorr liosta hana. En gvžin banna žat.

Ža var borit vt askipit lik Baldrs, ok er žat sa kona hans, Nanna Nepsd(ottir), ža sprack hon a harmi ok dó; var hon borin abalit ok slegit i eldi. Ža stoš Žorr at ok vigži balit meš Miollni; en firir fotvm hans rann dvergr nockvrr; sa er Litr nefndr; en Žorr spyrndi fętvm a hann ok hratt honvm ieldinn, ok brann hann.

Ža var borid vt į scipit lic baldrs enn er žat sa cona hans nanna neps d(ottir) ža sprack hon af harmi ok do. ok var hon borin į balid ok slegit j eldi. ža stod žor at ok vigdi bįlid med miollni enn firi fotum honom rann duergr nocur sį er litr nefndr Enn žor spyrndi føti sinom į hann ok hratt honom j eldinn ok brann hann žar.

Ža uar boriš ut a skipit lik Balldrs. enn er žat sa kona hans Nanna Nepsdotter ža sprakk hon af harmķ ok do uar hon borķn a balit ok slegi i elldķ. Ža stoš Žorr at ok uigšķ bališ meš Miollnķ. enn firi fotum honum rann duergr nokkurr sa er Litr nefndr. en Žorr spyrndķ fęti sinum a hann ok hratt honum i elldinn ok brann hann.

lik balldrs var borit a balit. Nanna nefs dottir [spr]ack er hon fra. Žorr vigži balit meš miolni. ok hann spyrndi dvergnvm lit a balit.

En žessi brennv sotti margskonar žioš, fyrst at segia fra Ošni, at meš honvm for Frigg ok valkyrivr ok hrafnar hans, en Freyr ok ikerrv meš gelti žeim, er Gvllinbvrsti h(eitir) eža Slišrvgtanni, en Heimdallr reiš hesti žeim, er Gvlltoppr h(eitir), en Freyia kavttvm sinvm; žar komr ok mikit folk hrimžvrsa, ok bergrisar. Ožinn lagži abalit gvllring žann, er Dravpnir h(eitir); honvm flgži sižan sv nattvra, at hina nķvndv hveria nott drvpv af honvm viii. gvllringar iafnhavfgir; hestr Balldrs var leiddr abalit meš avllv reiši.

Ad žeßari brenno socti margsconar žiod fyrst at seigia fra ožni at med honom for frigg ok valkyrior ok hrafnar hans. Enn freur ok ok j kerro med gellti žeim er gullinbursti heitir. Enn heimdallr reid hesti žeim er gulltoppr h(eitir) enn freuia ok kauttum sinom. žar com ok micit folc rimžursar ok bergrisar. Ožinn lagdi į balit gullring žann er draufnir heitir. honom fylgdi su nįttura at ena niondo hueria not drupo af honom uiij. gullringar jafn haufgir. hestr baldrs var leiddr į bįlid med ollo reidi.

(A)d žessi brennu sottķ margskonar žķoš. fyrst aš segia fra Ošnķ at meš honum for Frigg ok ualkyrķur ok hrafnar hans. en Freyr ok ķ kerru meš gellti žeķm er Gullinburstķ heiter eša Slišrugtannķ. Enn Heķmdallr reiš hestķ žeim er Gulltoppr het. Enn Fręyia kottum sķnum žar kemr ok mikit folk hrimžussa ok bergrķsa. Ošinn lagši a bališ gullrķng žann er Draupner heiter. honum fylgši sišan su nattura at hķna niundu huerķa nott drupu af honum uiij. hrķngar iafnhofger. hestr Balldrs uar leiddr a balķt meš ollu reišķ.

žeir voro ža oll gvžin. Freyr sat i kerro ok var žar beittr fyrir golltrinn gvllin bvsti ža sligrv tanni. Heimdallr reiš Gvlltopp. En freyio ok kavttvm sinvm. žar vorv ok hrimžvssar. Ožinn lagži a balit dravpni ok hest balldrs meš ollvm reiža.

Enn žat er at segia fra Hermoži, at hann reiš niv nętr davckva dala ok divpa, sva at hann sa ecki, fyrr en hann kom til arinnar Giallar ok reiš aGiallar brvna; hon er žavkt lysigvlli. Mošgvšr er nefnd męr sv, er gętir brvarinnar; hon spvrži hann at nafni e(ša) ętt ok sagži, at hinn fyrra dag rižv vm brśna v. fylki davšra manna, "en eigi dynr brvin iafnmioc vndir einvm žer ok eigi hefir žv lit davšra manna, hvi rišr žv her ahelveg?" Hann svarar at "ec skal riža til Heliar at leita Baldrs, eža hvart hefir žv nakqvat set Baldr ahelvegi?" En hon sagži, at Baldr hafži žar rižit vm Giallar brv, "en nišr ok noršr liggr helvegr".

Enn žat er at seigia fra hermodi at hann reid nio netr diupa dala sua at hann sa eci fyr enn hann com til arinnar giallar įr ok reid a giallar bruna. hon er žaukt lysigulli. Maudgaudr enn er nefnd mer su er getir brśarninar. hon spurdi hann at nafni eda at et ok sagdi at inn fyrsta dag rida vm bruna fim fylcki daudra manna, enn eigi dynr bruin jafn miok vndir einom žer. Og eigi hefir žu lit daudra manna hui ridur žu her į helueg. h(ann) s(uarar) at ek skal rida til heliar at leita baldrs eda huart hefur žu nocut sed baldr a heluegi en hon sagdi at baldr hefdi žar ridit vm giallar bru. Enn nidr ok nordr liggr heluegr.

Enn žat er at segia fra Hermošķ at hann reiš ix. nętr dokkua dala ok diupa sua at hann sa ekkķ fyrr enn hann kom til arennar Giallar ok reiš a Giallar bruna hon er žokt lysi gullķ. Mošgušr er nefnd męr su er gięter bruarennar. hon spurši hann at nafnķ ok at ętt ok sagši at hķnn fyrra dag rišu um bruna u. fylki daušra manna enn ęigi dynr bruen minnr under ęķnum žer ok ęigi hefer žu lit daušra manna hui rišr žu her a Helueg. hann sagši Ek skal riša til Heliar at leita Balldrs eša huart hefer žu nakkuat sieš Balldr a Heluegķ. hon sagši at Balldr hafķ žar rišit um Giallar bru. enn nišr ok noršr liggr Heluegr.

Hermožr reiš nio nętr til giallar įr. ok a gvlli hlažna brv. Možgvžr getti brvarinnar. ok hon męllti. Fyrra dag reiž balldr her meš fimm .c. manna. En eigi glymr mižr vndir žer einvm.

Ža reiš Hermošr, žar til er hann kom at helgrindvm; ža ste hann af hestinvm ok gyrži hann fast, steķg vpp ok keyrži hann sporvm, en hestrinn hliop sva hart ok ifir grindina, at hann kom hvergi nęr. Ža reiš Hermošr heim til hallarinnar ok steig af hesti, geck inn ihavllina, sa žar sitia iavndvgi Balldr, brožvr s(inn), ok dvalžiz Hermodr žar vm nottina. En at morni ža beiddiz Hermošr af Heliv, at Baldr skyldi riža heim meš honvm, ok sagži, hversv mikill gratr var meš asvm, en Hel sagži, at žat skyldi sva reyna, hvart Baldr var sva astsęll sem sagt er, ok "ef allir lvtir iheiminvm kykvir ok davžir grata hann, ža skal hann fara til asa aptr, en haldaz meš Heliv, ef nakqvarr męlir viš e(ša) vill eigi grata".

ža reid hermodr žar til er hann kom at helgrindum ža steig hann af hestinum Og gyrdi hann fast. steig sidan vpp ok keurdi hann sporum. enn hestrinn hliop sua hįtt yfer gryndina at hann kom huergi ner. ža reid hann heim til hallarinnar ok steig af gieck inn j hollina sa žar sitia j ondugi baldr brodr sinn ok dualdiz hermodr žar of nottina. Enn at morni beiddiz hann af hel at b(aldr) scylldi rida heim med honum ok sagdi huersu micill gratr var med įsum enn hel sagdi at žat scylldi sua reina huart baldr var sua astsell sem sagt er ok ef allir lutir j heiminom kuickir ok daudir grįta hann ža scal hann fara til įsa aptr enn haldaz med hel ef nocur melir vid eda vill eigi grįta.

ža reiš Hermošr žar til er hann kom at Helgrindum. ža steig hann af hestinum ok gyršķ hann fast steig upp ok kęyrši hann sporum enn hestrinn hliop sua hart yfer grķndķna at hann kom huergi nęr. ža reiš hann heim til hallarennar ok steig af bakķ gekk inn i hollķna. sa žar sitia i onduegi Balldr brošur sinn. ok dualšiz Hermošr žar um nottina. At mornķ beiddiz hann af Heliu at Balldr skylldi riša heim meš honum. ok sagši huersu mikill graatr uar meš Aasum. Enn Hel sagši at žat skylldķ sua ręyna huart Balldr uar sua astsęll sem sagt er. Ok ef aller luter i hęķmķnum kuiker ok daušer grįįta hann ža skal hann fara til Aasa aptr enn halldaz meš Helķu ef nokkurr męler uiš eša uill ęigi grįta.

Ža reiž hann at helgrindvm ok sa žar brožr sinn. hann bar framm bož sin. En sv ein var van vm brott kvamo hans ef allir hlvtir grata hann meš asvm kyckvir ok davžir. En ella halldiz meš helio.

Ža stoš Hermošr vpp, en Baldr leižir hann vt or høllinni ok toc hringinn Dravpni ok sendi Ošni til minia, en Nanna sendi Frigg ripti ok enn fleiri giafar, Fvllo fingrgvll. Ža reiš Hermošr aptr leiš s(ina) ok kom iAsgarš ok sagži avll tižindi, žav er hann hafž set ok heyrt.

ža stod hermodr vpp enn baldr leiddi hann vt or hollinne ok tok hringinn draupni ok sendi ožni til minnis. enn nanna sendi frigg ripti ok enn fleiri giafir. fullo fingrgull. ža reid hermodr aptr leid sina ok com j asgard, ok sagdi oll tidendi er hann hafdi sed eda heurt.

Ža stoš Hermošr upp enn Balldr leiddi hann ut or hollinni ok tok hrķnginn Draupnķ ok sendķ Ošnķ til mķnķa. enn Nanna sendi Frigg riptķ ok enn fleirķ giafer. Fullu fingrgull. ža reiš Hermošr aptr leiš sķna ok kom i Aasgarš ok sagši oll tišindķ žav er hann hafši sieš eša hęyrt.

balldr feck hanvm hringinn dravpni. En nanna sendi frigg falld. en fvllo fingrgvll. ža for hermošr aptr i asgarž ok segir tižinde.

Žvi nęst sendv ęsir vm allan heim orindreka at bišia, at Balldr vęri gratinn or Heliv, en allir geržv žat menninir ok kykvendin ok ioržin ok steinarnir ok tre ok allr malmr, sva sem žv mvnt set hafa, at žessir lvtir grata, ža er žeir koma or frosti ok ihita. Ža er sendimenn forv heķm ok hofžv vel rekit sin eyrindi, finna žeir ihelli nokqvorvm, hvar gygr sat; hon nefndiz Žavck; žeir bišia hana grata Baldr or heliv; hon segir:

Sendo ža esir orindreca vm allann heim at baldr veri gratinn or helio. Enn allir gordu žat mennirnir ok kyquendin, jordin ok steinarnir, trie ok allr mįlmr. sua sem žu munt sed hafa at žeßir lutir grįta er žeir koma or frosti j hita. ža er sendi menn foru heim ok hofdu velrekid sin orinde. finna žeir j nocurum helli, huar gygr sat su nefndiz žauk. žeir bidia hana grįta. hon suar(ar).

(Ž)ui nęst sendo Ęser um allan heim erendreka at bišia at Balldr uęri gratinn or Helķu. En aller giordu žat mennerner ok kuikendķn ok iordķn ok steinarner ok tre ok allr malmr sua sem žu munt sieš hafa at žesser luter grata ža er žeir koma or frostķ ķ hķta. ža er sendi menn foru heķm ok hofšu uel rekit erendi sķn. fķnna žeir i helli nokkurum huar gygr sat. su nefndiz Žokk. žeir bišia hana grata Balldr or Helķu. hon sagši sua.

Ža bažv gvžin alla hlvti grata balldr or helio. Menn ok kyqvindi iorž ok steina. tre ok allr malmr greto balldr sem žv mvnt sež hava at žessir hlvtir grata allir i frosti ok hita. Žat er sagt at gvžin finna gygi i helli nockvrvm er žavkt nefndiz. bižia hana grata sem allt annat balldr or helio. Hon svarar.

54. Žavck mvn grata
žvrrvm tįrvm
Baldrs bįlfarar;
kyks ne davšs
navtka ec kalldsonar
hafi Hel žvi er hefir.

54. žauk mun grįta
žurrum fotum
baldrs balfarar.
kycs ne dauds.
neutka ec karlsonar
haldi hel žui er heuir.

54. Žokk mun grata
žurrum tįįrum
Balldrs bįįlfarar.
kuiks né daušs
nautka ek karls sonar
halldķ Hel žui er hefer.

52. žavkt mvn grata
žvrrvm tarvm
balldrs helfarar
kyks eža davžs.
halldi hel žvi er hevir.

En žess geta menn, at žar hafi verit Loki Lavfeyiars(on), er flest hefir illt gert meš asvm.

Enn žeß geta menn at žar hafi verid loki laufeyiar son er flest hefr jlt gort med asum.

Enn žess geta menn at žar hafi uerid Lokķ Laufęyķar son er flest hefer illt gort meš Aasum.

žar var loki ravnar.

GYLFAGINNING 50 [R] GYLFAGINNING 50 [T] GYLFAGINNING 50 [W] GYLFAGINNING 50 [U]

Ža męlti G(angleri): Allmiklv kom Loki aleiš, er hann olli fyrst žvi er Baldr var veginn, ok sva žvi, er hann varž eigi leystr fra Heliv, eža hvart varž honvm žessa nakqvat hefnt?

ža Mlti G(angleri). all miclo kom loki į leid er hann olli fyrst žui er baldr var veginn ok sua žui er hann vard eigi leustr fra helio. eda huart vard honum žessa hefnt.

Ža męlti Gangleri. Allmikklu kom Loki a leiš er hann olli fyrst žui er Balldr uar uegķnn ok sua žuķ er hann uarš ęigi lęystr fra Helķu eša huart uar honum nokkut žessa hefnt.

 

Har s(egir): Goldit var honvm žetta, sva at hann mvn lengi kennaz. Ža er gvžin voro oržin honvm sva reiš sem von var, hliop hann abravt ok fal sic i fialli nokqvoro, gerži žar hvs ok iiii. dyrr, at hann matti sia or hvsinv iallar attir, en opt vm daga bra hann ser ilax liki ok falz ža žar sem heitir Franangrs fors. Ža hvgsaži hann firir ser, hveria vęl ęsir mvndv til finna, at taka hann iforsinvm; en er hann sat ihvsinv, toc hann lingarn ok reiš aręxna, sva sem net er sižan, en eldr brann firir honvm. Ža sa hann, at ęsir attv skamt til hans, ok hafži Ožinn set or Hlišskialfinni, hvar hann var; hann hliop žegar vpp ok śt iana, ok kastaži netinv fram a eldinn;

har s(egir). golldit var honum žetta sua at hann mun leingi kiennast. Ža er gudin voru ordin honum sua reid sem von var liop hann braut ok fal sic a fialle nocuro, gerdi žar hus ok fiorar dyr, at hann matti sia or husino j allar įttir. enn opt vm daga bra hann sier j lax liki ok fal sic žar sem h(eitir) farangrs fors. ža huxadi hann firi sier hueriu vel at esir myndo til finna at taca hann or forßinum. Enn er hann sat j husino toc hann litid garn ok reid a rexna so sem net er sijdan gort. Enn eldr brann firi honum, ža sa hann at esir atto scamt til hans, ok hafdi ožinn set or lidscialfin huar hann var. hann liop žegar vpp j øna enn castadi netino fram į elldinn.

Haar sagši Golldķt uar honum žetta sua at hann mun lengķ kennaz. (Ž)aer gušķn uoro oršin honum sua reiš sem uon uar hliop hann braut ok fal sik a fiallķ nokkuru gerši žar hus ok iiij. dyrr at hann matti sia or husķnu i allar ętter. enn opt um daga bra hann ser i lagslikķ ok falst ža žar sem heiter Franangrs fors. hann hugsašķ firi sier huerķa uel Ęser mundu til fķnna at taka hann i forsķnum. Enn er hann sat i husķnu tok hann lķngarn ok reiš a ręksna sua sem net er sišan gort enn elldr brann firi honum. ža sa hann at Ęser attu skamt til hans ok hafši Ošinn sieš or Hlišskiaalfinni huar hann uar. hann liop žegar ut i įįna. Enn kastašķ netķnu framm ķ elldķnn.

ža er gvžin visso žat vorv žav reiš loka. ok fal hann sik a fiall nockvro. ok vorv fiorar dyrr a hvsi hans. at hann sęi i allar ęttir. En vm daga var hann i franangs forsi i laxs liki. hanvm kom i hvg at ęsirnir mvndi setia vel fyrir hann. tok sižan lingarnit ok reiž mavskva sem net er gert. Ža sa hann ęsi žangat fara. Ožinn hafži sež hann or hližskialf. loki hliop i įna. en kastaži netino a elldinn.

en er ęsir koma til hvssins, ža geck sa fyrst inn, er allra var vitraztr, er Kvasir h(eitir); ok er hann sa a eldin favlskann, er netit hafži brvnnit, ža skilši hann, at žat mvndi vęl vera til at taka fiska, ok sagži asvnvm; žvi nęst toko žeir ok geržv ser net, eptir žvi sem žeir sa afavlska at Loki hafži gert. Ok er bvit var netit, ža fara ęsir til arinnar ok kasta neti iforsinn; hellt Žorr enda avšrvm, ok ošrvm heldv allir ęsir ok drogv netit; en Loki for firir ok legz nišr imilli steina tveggia; drogv žeir netit ifir hann ok kenndv, at kykt var firir, ok fara iannat sinn vpp til forsins ok kasta vt netinv ok binda viš sva žvngt, at eigi skyli vndir mega fara. Ferr ža Loki fyrir netinv, en er hann ser, at skamt var til sęvar, ža hleypr hann vpp ifir žinvlinn ok rennir vpp iforsinn.

Enn er esir koma til hußins ža gec sį fyrstr inn er vitrastr var er quasir er nefndr. Og er hann sa į eldinom folskann er netid hafdi brunnid. ža scildi hann at žat myndi vel vera at taka fiska ok sagdi asum. žui nest tocu žeir ok gordu ser net eptir žui sem žeir sa a folscanum at loki hafdi gert. ok er buid var netid ža fara esir til įrinnar ok casta neti j foßinn. helt žor odrum netzhalse enn odrum allir esir ok drogu netid enn loki for firi ok legz nidr mille steina tueggia, drogo žeir netid yfir hann ok kendo at kykt var firi ok fara j annad sinn til forsins ok casta vt netino ok binda vid sua žungt at eigi scyldi vnder mega fara, fer ža loki firi netino Enn er hann ser at scamt var til seuar ža leupr hann vpp yfir žinulinn ok rennr vpp j forßinn.

Enn er Ęser koma til ža gekk sa fyrst inn er allra uar uitraztr, er Kuaser er nefndr ok er hann sa a elldinum folskann er netiš hafši brunnķt ža skilši hann at žat mundi uiel uera til at taka fiskana ok sagši Asunum. Žui nęst toku žeir ok gioršu ser net epter žui sem žeir sa a folskanum at Loki hafši gort. ok er buiš uar netiš ža fara Ęser til arennar ok kasta netķ i forsinn. hellt Žorr odrum netz hįįlsi enn ošrum helldu aller Ęser ok drogu netiš. en Loki for fyrer ok legz nķšr millum steķna tueggķa. drogu žeir netķš yfer hann ok kendu at kuikt uarš firi. ok fara ķ annat sinn upp til forsķns ok kasta ut netķnu ok binda uiš sua žungt at ęigi skyli under mega fara ferr ža Lokķ fyrer netķnu, Enn er hann sier at skamt uar til siouar ža lęypr hann upp yfer žinulinn ok renner upp ķ fors.

kvaser geck inn fyrstr er vitraztr var. ža skilži hann at žetta mvndi vel til fiska. ok geržv eptir favlskanvm er netiž brann. Fara i forsinn ok hellt žorr ožrvm netzhalsi. en allir ęsir ožrvm. En loki lagžiz millvm steina tveggia. ok drogv žeir netiš yvir hann framm. Fara ožro sinni. ok binda sva žvngt viš at eigi matti vndir fara. ža for loki fyrir netino. ok er s[kamt] var til siofar hleypr hann yvir vpp žinvlinn ok rennir vpp j forsinn.

Nv sa ęsirnir, hvar hann for, fara enn vpp til forsins ok skipta ližinv itva staži, en Žorr vešr ža eptir mišri anni, ok fara sva til sęvar. En er Loki ser tva kosti, var žat lifs haski at hlavpa asęinn, en hitt var annarr, at hlavpa enn ifir netit, ok žat gerži hann, hliop sem snaraz ifir netžinvlinn. Žorr greip eptir honvm ok tok vm hann, ok rendi hann ihendi honvm, sva at stašar naf hondin viš sporžinn, ok er firir ža savk laxinn aptrmior.

Nu sa esir huar hann for. ža fara žeir enn vpp til forßins ok scipta lidino j tua stadi. enn žor vedr eptir midri anne. ok fara sua vt til seuar. Enn er loki ser tua kosti var žat lifs hasci at laupa į seinn enn hinn var annar at leita vpp yfir netid. Og žat gordi hann. hann liop yfir sem snaraz yfir netžunilinn. ža greip žor eptir honom ok toc vm hann ok rann hann j hendi honom sua at stadar nam haundin vid spordin ok er firi ža sauk sidan laxinn aptrmior.

Nu sa Ęserner huar hann for fara enn upp til forsķns ok skipta lišinu i tua staši. en Žorr uešr ža epter mišri aannķ ok fara sua ut til siouar. en er Loki ser tua kostķ uar žat lifs haskķ at hlaupa a sioenn en hinn uar annarr at leita enn yfer netiš ok žat giorši hann hliop sem snaraz yfer netžinulinn. Žorr greķp epter honum ok tok um hann ok rendķ hann i hendķ honum sua at stašar nam hondķn uiš sporšinn ok er fyrer ža sok sišan laxinn aptrmķor.

Nv sia ęsirnir hvar hann for skipta nv ližino i tva staži. Žorr vešr eptir mižri ainni ok fara sva vt til siovar. Ok er loki ser lifs haska a sęinn at fara. ža hleypr hann yvir netiš. En žorr greip hann havndvm En hann rendi i havndvm hanvm ok nam hondin stašar i sporžinn. ok er fyrir ža savk laxinn aptr mior.

Nv var Loki tekinn grižalavs ok farit meš hann ihelli nokqorn. Ža tokv žeir iii. hellvr ok settv a egg ok lvsto ravf ahellvnni hverri. Ža voro teknir synir Loka, Vali ok Nari e(ša) Narfe; brvgžv ęsir Vala ivargs liki, ok reif hann i [sundr] Narfa, brožvr s(inn). ža tokv ęsir žarma hans ok bvndv Loka meš yfir ža iii. [egg]steina; einn vndir heržvm, annarr vndir lendvm, iii. vndir knesfotvm, ok vržv žav bavnd at iarni. Ža toc Skaži eitrorm ok festi vpp ifir hann, sva at eitrit skyldi drivpa or orminvm iandlit honvm, en Sigyn, kona hans, stendr hia honvm ok heldr mondlaśgv vndir eitrdropa; en ža er full er full er mvnnlavgin, ža gengr hon ok slęr vt eitrinv, en mežan drypr eitrit iandlit honvm; ža kippiz hann sva hart viš, at iorš avll skelfr, žat kalliš žer landskialpta, žar liggr hann ibavndvm til ragna ravkrs.

Nu var loki tekinn gridalaus ok farid med hann j helli nocurn. ža toku žeir žriar hellr ok settu į egg ok lustu į rauf į hellunne huerri. ža voru teknir sonir loca vali ok nari eda narui. brugdu esir vala j vargs liki ok reif hann j sundr narua brodr sinn. ža tocu esir žarma hans ok bundo loka med yfir ža iij. hello steina. Egg stendr ein vndir herdum, onnr vndir lendom iij. vnder knes botum ok vrdu žau baund at jarni. ža toc skadi eitrorm ok festi vpp yfir hann sua at eitrid scyldi driupa or orminom j andlit honum. Enn sigin cona hans sitr žar hia honom ok helldor munlaugu vndir eitrdropa, enn ža er full er munnlaugin, ža geingr hon ok sler vt eitrino, enn į medan dripr eitrid j andlit honum, ža kippist hann sua hart vid at jord oll scelfr žat calli žer landscialpta žar liggr hann j bondum allt til ragna rauckurs.

(N)u uar Loki tekinn griša lįuss ok fariš meš hann i helli nokkurn. ža toku žeir iij. hellur ok settu a egg ok lustu rauf a hellunni huerri. ža uoro tekner syner Loka Uali ok Narķ eša Narfķ. brugšu Ęser Uala i uargsliki ok reif hann i sundr Narfa brošur sinn. ža toku Ęser žarma hans ok bundu Loka meš yfer ža iij. egg stendr ęinn under heršum annarr under lendum. žriši under knesbotum. ok uršu žau bond at iarnķ. Ža tok Skaši eķtr orm ok festi upp yfer hann. sua at ęitrķš skylldķ driupa or ormķnum ķ andlķt honum. Enn Sigyn kona hans sitr hķa honum ok helldr munnlaugu under ęitrdropa. en ža er full er munnlaugin gengr hon ok slęr ut ęitrinu. enn mešan drypr ęitriš i andlit honum. ža kippiz hann sua hart uiš at iorš oll skelfr žat kalli žer landskiapta žar liggr hann i bondum til ragna rokkrs.

Loki var nv tekinn griža lauss ok fęršr i helli nockvrn. ok tokv hellor .iij. ok settv a enda lvsto a ravf a hverri. ža vorv teknir synir loka vali ok nari. ok brvgdo vala i vargs liki ok reif hann i sundr nara. Ža toko ęsir žarma hans. ok bvndo loka meš yvir .iij. eggsteina. Stož einn vndir heržvm. Annarr vndir lendvm žriži vndir knesbotvm. ok vržo bavndin at iarni. Skaši festi eitrorm yvir andlit hanvm. En Sigvn hellt mvnlavg vndir eitr dropana. ok slęr vt eitrino. ok ža drypr i andlit hanvm er fvll er mvnlavgin ok kippiz hann ža sva hart viš at iorš skelfr. žar liggr hann til ragna ravckrs.