Upphafiš skyldi einnig skoša

Gušni Th. Jóhannesson sagnfręšingur flutt fróšlegt erindi į ašalfundi Stjórnarskrįrfélagsins ķ vor leiš, „Tjaldaš til einnar nętur į Žingvöllum 17. jśnķ 1944“ (sjį stjornarskrarfelagiš.is). Žar spurši hann: Hvers vegna hófst endurskošun stjórnarskrįrinnar jafnvel įšur en hśn gekk ķ gildi ķ slagvišrinu į Žingvöllum 17. jśnķ 1944? Gefum Gušna oršiš og stiklum į stóru.

Lżšveldisstjórnarskrįnni svipaši til fyrri stjórnarskrįa, sem gilt höfšu į Ķslandi. Įriš 1849 var lögtekin stjórnarskrį ķ Danmörku eftir afnįm einveldis. Hśn gilti fyrir allt rķkiš, en į Ķslandi var hafin sjįlfstęšisvakning, og 1874 kom Kristjįn konungur nķundi til Ķslands og fęrši žjóšinni sérstaka stjórnarskrį, sem var aš mestu byggš į hinni eldri frį 1849, en žó meš sérįkvęšum um Ķsland. Alžingi fékk löggjafarvald ķ žeim mįlum, sem ašeins vöršušu Ķslendinga, en žingiš mįtti žola neitunarvald konungs. Ķsland fékk heimastjórn 1904 og fullveldi 1918, en hélt žó įfram konungssambandi viš Danmörku ķ aldarfjóršung, eša til 1943, semdist ekki um annaš. Nż stjórnarskrį 1920 bar sterkan keim af žvķ.

Žegar styrjöld brauzt śt ķ Evrópu 1939, var hafizt handa viš gerš nżrrar stjórnarskrįr fyrir Ķsland fyrir luktum dyrum, aš frumkvęši Sveins Björnssonar, sendiherra ķ Kaupmannahöfn, og Hermanns Jónassonar forsętisrįšherra ķ žjóšstjórninni, samstjórn Framsóknarflokks, Sjįlfstęšisflokks og Alžżšuflokks. Til verksins fengu žeir žrjį hęstaréttardómara auk Bjarna Benediktssonar lagaprófessors. Fjórmenningarnir mįttu ašeins leggja til „žęr breytingar į stjórnarskrįnni, sem leišir af nišurfalli dansk-ķslenzkra sambandslaga og af žvķ, aš forseti kemur ķ staš konungs“. Alžingi įkvaš, aš óheimilt vęri aš gera „nokkrar ašrar breytingar į stjórnarskrįnni en žęr sem beinlķnis leišir af sambandsslitum viš Danmörku og žvķ aš Ķslendingar taka meš stofnun lżšveldis til fullnustu ķ sķnar hendur ęšsta vald ķ mįlefnum rķkisins.“ Ķ aprķl 1943 lagši stjórnarskrįrnefnd fram frumvarp aš nżrri stjórnarskrį, og var žaš nęr óbreytt frį žeim drögum, sem Bjarni Benediktsson og hęstaréttardómararnir žrķr höfšu samiš žrem įrum įšur.

Bjarni Benediktsson birti grein ķ Andvara 1940 um tvęr fęrar leišir viš gerš nżrrar stjórnarskrįr: „Annaš hvort aš gera einungis žęr breytingar frį nśverandi įstandi sem óhjįkvęmilegar verša vegna brottfalls sambandslaganna og annars fyrirkomulags į mešferš hins ęšsta valds og hafa žaš žó sem lķkast žvķ er var mešan konungur fór meš žaš, og aš öšru leyti einungis naušsynlegar formbreytingar eša leišréttingar. Eša aš taka stjórnarskrįna til gagngeršrar endurskošunar, einnig žau atriši sem įgreiningur er um og mjög hępiš er aš til frambśšar sé.“ Bjarni taldi, aš „karlmannlegra“ vęri aš velja žessa seinni leiš, žvķ ķ stjórnarskrįnni vęru „veigamikil atriši sem veršur aš telja hępiš aš lengur eigi viš žó aš įšur hafi veriš réttlętanleg“. Deildaskipting Alžingis var honum ofarlega ķ huga, enda hafši hann birt doktorsritgerš um efniš, og einnig kjördęmaskipunin, „sį alrangi grundvöllur undir valdaskiptinguna ķ landinu“, sem hyglaši sveitunum og Framsóknarflokknum.

Rįšamenn žóttust vita, aš ķ strķši varšaši miklu, aš žjóšin sżndi ķ verki einhug sinn um stofnun lżšveldis og žessi naušsynlega eining nęšist žvķ ašeins, aš ekki yrši tekizt į um stjórnarskrį hins nżja lżšveldis. Žvķ var įkvešiš, aš žvķ yrši ašeins breytt, sem yrši aš breyta. Meš žvķ yrši ašeins eitt skref stigiš. Stjórnarskrįrnefnd Alžingis var žess vegna ekki ašeins fališ aš semja frumvarp aš naušsynlegum breytingum į stjórnarskrįnni, heldur einnig aš undirbśa „ašrar breytingar į stjórnskipulaginu“, sem gengju sķšar ķ gildi. Um žetta verk sagši nefndin: „Mį ętla aš žaš starf verši öllu vķštękara og žurfi žar til aš afla żmissa gagna er nś liggja eigi fyrir, svo og aš gaumgęfa reynslu žį er lżšręšisžjóšir heimsins óefaš öšlast ķ žessum efnum į žeim tķmum sem nś lķša yfir mannkyniš. Žangaš til žvķ verki yrši lokiš ętti sś stjórnarskrį sem hér er lögš fram aš nęgja …“ Ķ frumvarpi stjórnarskrįrnefndar var lagt til, aš Alžingi kysi forsetann, en landsmönnum lķkaši žaš illa; fólk vildi fį aš velja sér forseta eins og sósķalistar höfšu męlt fyrir innan žings.

Žingmenn féllust į, aš forseti yrši žjóškjörinn og fengi mįlskotsrétt, en žeir voru eftir sem įšur meš brįšabirgšastjórnarskrį ķ huga. Eysteinn Jónsson, Framsóknarflokki, sagši 17. janśar 1944: „Viš megum ekki taka upp ķ lög um lżšveldisstjórnarskrį annaš en žaš sem stendur ķ beinu sambandi viš stofnun lżšveldis ķ staš konungdęmis … Sķšan eigum viš aš vinna af kappi aš žvķ aš endurskoša stjórnarskrįna ķ heild og vinna aš žeim breytingum sem gera žarf.“ Stefįn Jóhann Stefįnsson, Alžżšuflokki, sagši 25. febrśar 1944: „er žaš skošun allrar [stjórnarskrįr]nefndarinnar aš vinna beri hiš brįšasta aš žvķ aš fram fari gagnger endurskošun į stjórnarskrįnni“. Jakob Möller, Sjįlfstęšisflokki, sagši 26. febrśar: „Žessi fyrirhugaša stjórnarskrį, sem hér um ręšir, er hugsuš og ķ rauninni yfirlżst sem hrein brįšabirgšastjórnarskrį, ž.e.a.s., jafnframt žvķ sem hśn er samžykkt er gert rįš fyrir aš stjórnarskrį rķkisins ķ heild verši tekin til gagngeršrar endurskošunar į nęstu įrum.“

Haustiš 1944 tók nżsköpunarstjórnin viš völdum, samstjórn Sjįlfstęšisflokks, Sósķalistaflokks og Alžżšuflokks, undir forsęti Ólafs Thors. Ķ stjórnarsįttmįla hennar var lofaš róttękum breytingum į stjórnarskrįnni „eigi sķšar en sķšari hluta nęsta vetrar“. Ķ breyttri stjórnarskrį yršu „ótvķręš“ įkvęši um réttindi allra til atvinnu, almannatrygginga og menntunar, „jafn kosningaréttur“ tryggšur og sett „skżr fyrirmęli um verndun og eflingu lżšręšisins“. Nęsta sumar var Gunnar Thoroddsen, žingmašur Sjįlfstęšisflokksins og lagaprófessor, skipašur framkvęmdastjóri stjórnarskrįrnefndar. Nżsköpunarstjórnin splundrašist, įn žess aš nokkuš vęri gert ķ stjórnarskrįrmįlum. Įriš 1947 var skipuš nż stjórnarskrįrnefnd, en hśn skilaši engum tillögum til breytinga, ekki frekar en ašrar nefndir meš žvķ heiti, sem sķšar hafa starfaš. Aš vķsu flutti Gunnar Thoroddsen, forsętisrįšherra og formašur stjórnarskrįrnefndar, frumvarp ķ eigin nafni um endurskošun stjórnarskrįrinnar 1983, nęr fjórum įratugum eftir aš žaš įtti aš gerast „sķšari hluta nęsta vetrar“, en frumvarp hans nįši ekki fram aš ganga.

Allsherjarendurskošun stjórnarskrįrinnar, sem allir sįu fyrir sér, hefur aldrei fariš fram, žótt żmsar breytingar hafi veriš į henni geršar. Til aš tryggja einingu žjóšarinnar viš lżšveldisstofnunina 1944 įkvaš Alžingi aš lögfesta lķtt breytta stjórnarskrį til brįšabirgša, en endurskoša hana sķšan viš fyrstu hentugleika. Enda mįtti ennžį sjį, aš stjórnarskrįin hafši aš miklum hluta veriš samin ķ danska kansellķinu, eins og Jón forseti sagši um hana į sķnum tķma. Ķ žessu ljósi žarf aš skoša frumvarp Stjórnlagarįšs til nżrrar stjórnarskrįr. Frumvarpinu er ętlaš įsamt öšru aš efna loforš Ólafs Thors, Bjarna Benediktssonar og Gunnars Thoroddsen.

Fréttablašiš, 29. september 2011.


Til baka