Hįgengisfjandinn

Sagan heldur įfram aš endurtaka sig. Gengi krónunnar hefur nęr alltaf veriš of hįtt skrįš ef frį eru talin žau (fjölmörgu!) skipti žegar gengiš var nżfalliš.

Óręk vķsbending um of hįtt gengi langtķmum saman er sś stašreynd aš Ķsland er eina išnrķkiš žar sem erlend višskipti jukust engu hrašar en landsframleišslan allan žann tķma sem męlingar nį yfir, ž.e. frį 1870. Alls stašar annars stašar jukust erlend višskipti örar en landsframleišslan žar eš hagkvęmt žótti aš auka hlut erlendra višskipta ķ efnahagslķfinu eftir žeirri einföldu reglu aš višskipti borga sig. Hįtt gengi krónunnar hélt aftur af śtflutningi og žį einnig innflutningi. Viš žvķ brugšust menn m.a. meš žvķ aš fjįrmagna innflutning um of meš erlendri lįnaslįttu. Erlendar skuldir hrönnušust upp.

Önnur vķsbending um of hįtt gengi er veršbólga sem var nęstmest į Ķslandi frį 1960 og įfram į öllu OECD-svęšinu ef Tyrkland eitt er undan skiliš. Meiri veršbólga heima en erlendis hękkar raungengi krónunnar žar eš vöruverš erlendis hękkar žį minna en heima og żtir žannig undir innflutning į vörum og žjónustu frį śtlöndum lķkt og ef gengi krónunnar hefši hękkaš.

Žrišja vķsbending er žessi: Žegar gengi krónunnar hrapaši ķ hruninu tók śtflutningur fjörkipp, einkum feršaśtvegurinn. Fjöldi erlendra feršamanna į Ķslandi ķ fyrra, 2016, nam 1,8 milljónum eša fimmföldum ķbśafjölda landsins. Žaš var aldamótaįriš 2000 aš feršamannafjöldinn fór fram śr ķbśafjöldanum ķ fyrsta sinn.

Hvers vegna er hįgengi landlęgt į Ķslandi? Žaš er ekki undarlegt žegar alls er gętt. Pendśll hallar svo lengi sem vindur blęs į hann śr einni įtt. Žessi lķking į viš um gengi krónunnar. Vandinn ķ sem allra  stytztu mįli er aš sjįvarśtvegurinn hefur veriš styrktur af skattfé svo lengi sem elztu menn muna, fyrst beint og sķšan óbeint. Styrkir til śtflutningsatvinnuvega auka framboš gjaldeyris og lękka žannig verš hans, ž.e. hękka gengi gjaldmišilsins. Orkusala til erlendra kaupenda undir réttu verši og skattaķvilnanir handa žeim eru ķgildi śtflutningsstyrks og leggjast žvķ į sömu sveif og śtvegsdekriš. Viš bętist bśverndarstefna sem dregur aš sķnu leyti śr eftirspurn eftir gjaldeyri og lękkar žannig verš hans, ž.e. hękkar gengi krónunnar. Fram aš hruni lagšist žungt innstreymi erlends lįnsfjįr į sömu sveif svo gengiš hękkaši upp śr öllu valdi įšur en krónan hrundi. Öllu žessu hefur įšur veriš lżst ķ žaula.

Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn (AGS) taldi raungengi krónunnar 15% til 25% of hįtt 2007, įri fyrir hrun, en sjóšnum lįšist samt aš vara viš fyrirsjįanlegum – og fyrirséšum! – afleišingum hįgengisins, ž.e. yfirvofandi gengisfalli. Of hįtt gengi fellur alltaf į endanum. Starfsmenn sjóšsins köllušu efnahagshorfur Ķslands „öfundsveršar“ ķ skżrslu sinni skömmu fyrir hrun. Óhįšri eftirlitsskrifstofu sjóšsins sem hefur žaš hlutverk aš blįsa ķ flautu žegar starfsmenn sjóšsins villast af réttri leiš var ekki skemmt, engin yfirhylming žar.

Ķ skżrslu sinni ķ fyrra, 2016, lżsti sjóšurinn žeirri skošun aš raungengi krónunnar, ž.e. gengiš eins og žaš kemur af skepnunni aš višbęttri leišréttingu fyrir veršlags- eša launažróun heima og erlendis, hefši aftur veriš oršiš nokkurn veginn rétt 2015, ž.e. hvorki of hįtt skrįš né of lįgt. Žį kostaši Bandarķkjadalurinn 132 krónur og evran 146 krónur. Sešlabankinn birtir nś tölur sem sżna aš raungengi krónunnar hefur hękkaš um 20% til 25% sķšan 2015 eftir žvķ hvort mišaš er viš žróun veršlags eša launa heima og erlendis. Sešlabankinn segir m.ö.o. -- įn žess aš segja žaš! -- aš raungengiš sé nś oršiš 20% til 25% of hįtt alveg eins og žaš var 2007. Nema žį brostu allir eins og önnum kaffinn išnašarmašur rifjaši upp ķ blašavištali um daginn.

Viš höfum séš žetta allt saman įšur. Fyrir hrun var genginu haldiš of hįu alveg eins og nś m.a. til aš halda veršbólgu nišri og fjarlęgjast ekki sett veršbólgumarkmiš. Sešlabankinn lękkaši žį bindiskyldu til aš žóknast bönkunum frekar en aš hękka hana til aš hemja vöxt žeirra. Hann žrętti fyrir mikinn vaxtamun sem žį eins og nś er til marks um óhagkvęmni ķ bankarekstri. Ķsland er enn eina land įlfunnar žar sem innlendir bankar žurfa ekki aš keppa viš erlenda banka og hegša sér žvķ eins og fįkeppnishringur.

Sešlabankinn hefur bętt rįš sitt eftir hrun žótt enn vanti mikiš į. Mestu skiptir aš nś hefur veriš girt aš nokkru leyti fyrir skyndiflęši erlends fjįr inn ķ landiš lķkt og geršist fyrir hrun. En bankanum hafa aš żmsu öšru leyti veriš mislagšar hendur. Hann hefši žurft aš halda genginu ķ skefjum meš gjaldeyriskaupum frekar en aš leyfa žvķ aš hękka svo sem raun er oršin į žvķ of hįtt gengi fellur alltaf į endanum eins og įšur var sagt og skellurinn kemur ójafnt nišur. Žaš žarf ekki nema einn stöndugan spįkaupmann śti ķ heimi til aš gera įhlaup į örmynt sem allir sjį aš er allt of hįtt skrįš.

Viš bętist aš bankinn sżnir žess engin merki enn aš hann hafi brugšizt viš uppljóstrunum Kastljóss RŚV um meint lögbrot ķ bankanum. „Ég ętla ekki aš ręša žaš sem viš gerum ķ bankarįši“ sagši einn bankarįšsmašurinn ķ sjónvarpi af öšru tilefni en bankarįšinu ber lagaskylda til aš fylgjast meš aš bankinn starfi skv. lögum. Fundargeršir bankarįšsins eru leyniskjöl.

Fréttablašiš, 1. jśnķ 2017.


Til baka