Hvaš geršu Noršmenn?

 

Sjaldan berast slęmar fréttir af norskum efnahag, ef undan er skilin bankakreppan žar fyrir röskum 20 įrum. Sjaldan eša aldrei hefur borizt žašan frétt af alvarlegum ófriši eša ósamkomulagi um nįttśruaušlindir, žótt olķuaušur Noršmanna sé mikill aš vöxtum. Eina umtalsverša undantekningin frį reglunni er tillaga Framfaraflokksins um aš veita meiru af olķutekjum Noršmanna inn ķ hagkerfiš heima fyrir, en ašrir flokkar ķ norska stóržinginu hafa stašiš gegn Framfaraflokknum ķ žvķ mįli. Žjóšartekjur į mann ķ Noregi eru nś oršnar um tvisvar sinnum hęrri en į Ķslandi. Hvers vegna rķkja frišur og sįtt um stjórn norskra olķulinda? – į mešan Ķsland logar ķ langvinnum ķ ófriši um fiskveišistjórn. 

Svariš viš spurningunni er einfalt. Norsk stjórnvöld gęttu žess strax ķ upphafi aš setja lög og reglur til aš tryggja hagkvęmni og gegnsęi og girša fyrir hęttuna į ófriši og spillingu ķ tengslum viš olķuvinnslu. Norsk stjórnvöld skildu, aš nįttśruaušlindir geta veriš eldfimar, enda loga mörg olķulönd ķ ófriši og spillingu. Ķrak, Ķran og Nķgerķa eru augljós dęmi.

Norska rķkiš hefur undangengna įratugi leyst til sķn um 80% af tekjunum af olķulindunum og lagt mestan hluta fjįrins til hlišar ķ sérstakan olķusjóš, sem er ętlašur žjóšarheildinni į jafnréttisgrundvelli. Sjóšurinn heitir nś eftirlaunasjóšur og nemur nś um 100 žśsund dollurum (12,5 mkr.) į hvert mannsbarn ķ Noregi. Enginn norskur stjórnmįlamašur hefur aušgazt į olķuvinnslunni eša löggjöfinni um hana, svo vitaš sé.

Ķ žessum anda įkvaš norska stóržingiš m.a. aš setja sér tķu olķubošorš strax įriš 1971, įšur en olķuvinnslan hófst fyrir alvöru. Fyrsta bošoršiš kvešur į um eftirlit og stjórn rķkisins į allri starfsemi į norsku landgrunni. Fjórša bošoršiš kvešur į um, aš olķuvinnslan verši aš taka tillit til annarra atvinnuvega og til umhverfisverndar. Sjöunda bošoršiš kvešur į um, aš rķkiš žurfi į öllum stigum aš tryggja, aš olķuvinnslan žjóni norskum almannahagsmunum og olķubśskapur Noršmanna nįi mįli į heimsvķsu. Andinn aš baki bošoršanna vķsaši į įrangurinn, sem Noršmenn hafa nįš.  

Žessa nęrtęku fyrirmynd aš hagkvęmri og réttlįtri aušlindastjórn hefur Alžingi kosiš aš virša aš vettugi žrįtt fyrir ķtrekašar įskoranir um įratuga skeiš. Įkvęšinu um aušlindir ķ žjóšareigu ķ frumvarpi Stjórnlagarįšs til nżrrar stjórnarskrįr er ętlaš aš rétta kśrsinn af. Žar er kvešiš skżrt aš orši:

„Aušlindir ķ nįttśru Ķslands, sem ekki eru ķ einkaeigu, eru sameiginleg og ęvarandi eign žjóšarinnar. Enginn getur fengiš aušlindirnar, eša réttindi tengd žeim, til eignar eša varanlegra afnota og aldrei mį selja žęr eša vešsetja.

Til aušlinda ķ žjóšareign teljast nįttśrugęši, svo sem nytjastofnar, ašrar aušlindir hafs og hafsbotns innan ķslenskrar lögsögu og uppsprettur vatns- og virkjunarréttinda, jaršhita- og nįmaréttinda. Meš lögum mį kveša į um žjóšareign į aušlindum undir tiltekinni dżpt frį yfirborši jaršar.

Viš nżtingu aušlindanna skal hafa sjįlfbęra žróun og almannahag aš leišarljósi.

Stjórnvöld bera, įsamt žeim sem nżta aušlindirnar, įbyrgš į vernd žeirra. Stjórnvöld geta į grundvelli laga veitt leyfi til afnota eša hagnżtingar aušlinda eša annarra takmarkašra almannagęša, gegn fullu gjaldi og til tiltekins hóflegs tķma ķ senn. Slķk leyfi skal veita į jafnręšisgrundvelli og žau leiša aldrei til eignarréttar eša óafturkallanlegs forręšis yfir aušlindunum.“

 

Noršmönnum hefur ekki tekizt aš prżša fiskveišistjórn sķna sömu kostum og olķustjórnina. Žaš stafar trślega af žvķ, aš lķkt og flestar ašrar Evrópužjóšir telja Noršmenn fiskveišar skipta svo litlu mįli fyrir žjóšarbśskapinn, aš mikil óhagkvęmni sé višunandi. Ķslendingar hafa ekki efni į žvķlķkum lśxus, allra sķzt nś, žegar žjóšin žarf aš bera žungar byršar vegna hrunsins, sem įtti upptök sķn m.a. ķ ókeypis afhendingu aflaheimilda og einkavęšingu gömlu rķkisbankanna ķ sama silfurfatsanda.

DV, 21. september 2012.


Til baka