6

Sjįlfskaparvķti

 

Hrun fęreysks efnahagslķfs er trślega einn mesti harmleikur ķ Vestur-Evrópu į sķšari helmingi žessarar aldar. Sjįlfstęš žjóš meš eigin menningu, sögu og tungu hefur fariš svo herfilega aš rįši sķnu, aš viš henni viršist nś blasa annašhvort sjįlfstęšissvipting ellegar mun meiri fólksflótti śr eyjunum en oršinn er og skuldabasl langt fram į nęstu öld, jafnvel almenn fįtękt. Žess eru engin önnur dęmi śr Evrópusögu sķšustu įratuga, aš frjįls og nęstum fullvalda žjóš hafi kallaš žvķlķka nišurlęgingu yfir sjįlfa sig. Landsframleišsla Fęreyinga hefur falliš um meira en žrišjung sķšan 1989. Į žennan kvarša er efnahagshrun Fęreyja svipaš umfangs og hrun Sovétrķkjanna sįlugu į sama tķma.

Hvernig gat žetta gerzt -- og žaš į nęsta bę viš Ķsland? Ešvarš T. Jónsson hefur skrifaš aldeilis įgęta bók um žaš (Hlutskipti Fęreyja, Mįl og menning, Reykjavķk, 1994). Bók hans bregšur upp glöggri og ljóslifandi mynd af fęreysku efnahags- og stjórnmįlalķfi ķ samhengi viš sögu lands og žjóšar. Bókin er kunnįttusamlega, vel og skynsamlega skrifuš. Höfundur hennar bjó ķ Fęreyjum um tólf įra skeiš og geržekkir žvķ įstandiš og žjóšlķfiš žar į eyjunum įtjįn, žar af eru 17 ķ byggš, en hann getur žó engu aš sķšur fjallaš um landiš śr fjarlęgš.

Efnahagshnignun lżšręšislanda eins og til dęmis Argentķnu, Ķrlands og Śrśgvę er sjaldgęft og aš sama skapi veršugt athugunarefni handa fręšimönnum, fréttamönnum og rithöfundum, og styšur žį hver annan, ef vel į aš vera. Ešvarš T. Jónsson nįlgast višfangsefni sitt af sjónarhóli fréttamanns, enda hefur hann flutt okkur Ķslendingum afar fróšlegar fréttir frį Fęreyjum ķ śtvarpi og sjónvarpi um alllangt skeiš. Bók hans vitnar um nęman skilning og skarpskyggni, prżšilegt vald į višfangsefninu og vandaš verklag af žvķ tagi, sem heimsblöš į borš viš New York Times heimta af fréttariturum sķnum įn refja.

Ég hygg, aš bók Ešvaršs sé fyrsta bókin, sem birzt hefur um fjįrhagshrun Fęreyja. Žessa bók žyrfti aš žżša į dönsku og helzt einnig į ensku, svo aš lesendur ķ öšrum löndum eigi kost į aš kynnast efni hennar. Harmleikurinn ķ Fęreyjum er vķti til varnašar og į erindi viš alla hugsandi Evrópumenn. Viš enga Evrópužjóš į žessi hörmungarsaga žó brżnna erindi en viš okkur Ķslendinga, žvķ aš fręndum svipar saman. Į efnahagsįstandinu žar og hér er aš vķsu verulegur stigsmunur, en enginn ešlismunur aš żmsu leyti.

1. Forsaga

Fęreyingar voru bęndažjóš fram į žessa öld eins og flestar ašrar Evrópužjóšir. Žjóšfélag žeirra var frumstętt į margan hįtt. Um margar aldir ķ sögu žjóšarinnar eru engar skrįšar heimildir til. Ešvarš T. Jónsson dregur upp mynd af stöšnušu landi og lokušu, steingeršu og undarlega ófrjóu. Fólk fluttist ógjarnan staš śr staš mann fram af manni, og žangaš viršist mega rekja mikinn mįllżzkumun į milli staša. Einangrun landsins og einstakra landshluta innbyršis olli žvķ, aš Fęreyjar voru ekki eiginlegt samfélag öldum saman. Fęreyingar leystu nįnast engin verkefni ķ sameiningu. Danir sįu um landsstjórnina. Žannig stendur aš nokkru leyti į žeirri sunduržykkju, sem hefur einkennt fęreyskt stjórnmįlalķf fram į žennan dag.

Verzlunareinokun var loksins rofin um mišja sķšustu öld eftir mikiš hik af hįlfu Fęreyinga sjįlfra. Eftir žaš uršu aldahvörf į eyjunum: žęr breyttust smįm saman śr bęndažjóšfélagi ķ žjóšfélag fiskimanna. Fólkinu fjölgaši śr 5.000 um aldamótin 1800 upp ķ 46.000 nś. Žaš jafngildir rösklega 1% mannfjölgun į įri allan žennan tķma lķkt og vķša annars stašar ķ Evrópu. Sķšari helmingur sķšustu aldar var tķmi uppgangs og framfara. Fęreyjar uršu til aš mynda ekki fyrir neinum fólksmissi vestur um haf ķ lok aldarinnar, žótt tķundi hver Ķslendingur og fjórši hver Svķi flżšu heimahaga sķna undan hungri og hallęri.

2. Samband eša sjįlfsstjórn?

Ešvarš T. Jónsson fęrir rök aš žvķ, aš samstöšuleysi fyrri alda hafi stašiš samfélagsžroska Fęreyinga fyrir žrifum og grafiš žannig undan efnahagslķfi landsins smįm saman į žessari öld.

Alla žessa öld hafa Fęreyingar skipzt ķ tvęr höfušfylkingar ķ stjórnmįlum. Sumir vilja varšveita og treysta sambandiš viš Dani og telja Fęreyinga ófęra um aš rįša mįlum sķnum sjįlfir; sambandsmenn vitnušu išulega til ófarnašar Ķslendinga mįli sķnu til stušnings allt fram į sķšustu įr. Ašrir vildu sjįlfsstjórn lķkt og Ķslendingar. Sambandsmenn höfšu betur og beittu żmsum brögšum (sjį hólf 1). Žeim tókst aš gera Fęreyjar aš śtgjaldališ į fjįrlögum Danmerkur, eins og bókarhöfundur kemst aš orši, og draga svo śr sjįlfsįbyrgšartilfinningu Fęreyinga, aš fjįrhagslegt skipbrot hlaut aš koma ķ kjölfariš. Žetta er höfuškenning Ešvaršs T. Jónssonar. Mér finnst žessi kenning aš mörgu leyti sennileg, žótt ekki sé hęgt aš fęra óyggjandi sönnur į hana. Viš fįum aldrei aš vita, hvernig Fęreyingum hefši vegnaš į eigin vegum.

 

Hólf 1. Svipmynd af stęrsta stjórnmįlaflokknum

,,Stóreignamennirnir sem stofnušu Sambandsflokkinn notušu röksemdir um smęš og fįtękt žjóšarinnar til aš telja žeim hughvarf sem įlitu aš Fęreyingar ęttu aš vera Dönum óhįšir um alla hluti. Ljóst var hvaš vakti fyrir eignamönnum. Sjįlfstęši žjóšar fylgir óhjįkvęmilega sś kvöš aš žeir sem hafa af einhverju aš taka leggi sitt af mörkum ķ žįgu žjóšarheildar. Žaš er til marks um pólitķska seiglu og haršfylgi sambandsmanna aš žeim tókst ekki ašeins aš forša žvķ ķ marga įratugi aš fęreyskir eignamenn borgušu skatt -- žeir fengu žvķ til leišar komiš aš danskur almenningur greiddi žessa skatta ķ stašinn ķ formi beinna og óbeinna styrkja til eyjanna." (bls. 7)

,,Žeim tókst [ įsamt jafnašarmönnum, innskot höf.] aš fį dönsk stjórnvöld til aš ógilda śrslit žjóšaratkvęšis [ įriš 1946, innskot höf.] žar sem meirihluti Fęreyinga hafši tjįš sig fśsan til žess aš slķta sambandinu viš Danmörku." (bls. 7)

,,Sambandsflokkurinn er ekki ašeins elsti stjórnmįlaflokkur Fęreyinga -- sjónarmiš hans nutu ķ marga įratugi einskonar löggildingar meš žvķ aš Dimmalętting var hvortveggja ķ senn amtstķšindi og lögbirtingur Fęreyinga. Blašiš kom žvķ inn į nęrfellt hvert heimili ķ landinu og studdi stefnu flokksins. Žessi stefna hefur réttilega veriš nefnd pólitķk hins óbreytta įstands." (bls 32-3)

,,William Heinesen ... segir ķ ritdómi ... aš Sambandsflokkurinn sé ,,nįnast fullkomlega sišlaus"." (bls. 33)

Sambandsflokkurinn er nś stęrsti žingflokkurinn ķ Žórshöfn aš nżloknum kosningum og hefur fjóršung žingsęta. Hann er eini flokkurinn, sem vill, aš Fęreyingar gangi ķ Evrópusambandiš.

3. Leikreglur og lög

Efnahagshrun Fęreyja žarf aš skoša ekki ašeins ķ sögulegu samhengi, heldur einnig ķ samhengi viš ešli og innviši žjóšfélagsins. Ešvarš T. Jónsson segir żmsar sögur af undirferli, spillingu og gręšgi żmissa helztu ,,mįttarstólpa" žjóšfélagsins, manna, sem virtust hegša sér ķ samręmi viš leikreglur samfélagsins, žótt lög vęru bersżnilega brotin, en fįir virtust gera sér rellu śt af žvķ (sjį hólf 2 og 3). Allir vissu allt um alla ķ svo litlu landi. Enginn getur žótzt ekki hafa vitaš, hvernig įstandiš var ķ raun og veru.

Hólf 2. Svipmynd śr lögmannstķš Atla Dam

,,Aflaskipstjórinn gekk į fund flokksbróšur sķns og góšvinar, Atla Dam, sem samdi fyrir hönd landsstjórnar og baš um leyfi til aš kaupa umręddan togara. Ķ ljós kom aš Atli vildi ekki gefa leyfi til aš kaupa lķtinn frystitogara sem kostaši 400 milljónir [ ķslenzkra króna, innskot höf.] . Hinsvegar var hann reišubśinn til aš śtvega leyfi til kaupa į stórum kolmunnatogara sem kostaši 800 milljónir. Pólitķskur vilji vęri til aš ašstoša viš slķk kaup aš žvķ tilskildu aš skipiš yrši smķšaš ķ Fęreyjum. Viš réttarhöld og umfjöllun ķ blöšum kom ķ ljós aš Atli ętlaši hér eins og oft įšur aš slį margar flugur ķ einu höggi. Hefja įtti nżjan išnaš, skapa atvinnutękifęri ķ landi og nżja śtflutningsmöguleika og bjarga skipasmķšastöšinni ķ Skįlafirši frį yfirvofandi gjaldžroti. Finnbogi [ skipstjóri, innskot höf.] og félagar uršu aš reiša fram 80 milljónir ķ eigin fé en žaš įttu žeir ekki til. Fjįrins var aš endingu aflaš žannig aš verktakar og skipasmķšastöš lįnušu žeim féš ķ tvo daga. Žaš var lagt inn į reikning ķ tveimur višskiptabönkum og bankarnir lögšu sķšan fram vottorš um aš śtgeršin ętti žessa peninga inni į bók. Į grundvelli žessara vottorša veitti landsstjórnin veš og į grundvelli vešsins veittu danskir bankar og Skipalįnasjóšur Dana żmiss konar lįn og fyrirgreišslu. Svipašar ašferšir danskra śtgeršarmanna og skipasmķšastöšvar ķ Svendborg kostušu hlutašeigandi margra mįnaša fangelsi og hįar fjįrsektir. Ekki er lengur til umręšu hvort eigiš fé hafi veriš til eša ekki žegar togarar voru keyptir til Fęreyja. Žaš var žaš yfirleitt ekki. ...

Mįliš var fyrst rekiš fyrir Fęreyjarétti. Hann komst aš žeirri nišurstöšu aš rįšherrum og embęttismönnum hefši veriš fullkunnugt um mįlavexti. ... Ķ dómnum er vitnaš til fleygra orša fęreysks embęttismanns ... : ,,Fęreyjar eru ekki stęrri en svo aš viš vitum allt sem viš viljum vita hver um annan."" (bls 94-5)

Atli Dam hefur veriš einn įhrifamesti stjórnmįlamašur ķ Fęreyjum sķšast lišin 20 įr. Hann er verkfręšingur aš mennt og sonur fyrrverandi lögmanns į eyjunum. Orš hans og embęttisgeršir vitna glöggt um žaš, aš hann ber ekkert skynbragš į efnahagsmįl. Fęreyingar mega trślega žakka sķnum sęla fyrir aš eiga ekki fullburša sešlabankastofnun, eina meš öllu, žvķ aš ętli Atli Dam hefši žį ekki veriš skipašur sešlabankastjóri?

Hólf 3. Svipmynd af žinginu ķ Žórshöfn

,,Ķ mars 1993 lagši fęreyskur žingmašur, séra Niels Pauli Danielsen frį Klaksvķk, fram gögn sem sżndu aš forseti lögžingsins, Anfinn Kallsberg, hafši dregiš sér nķu milljónir króna tķu įrum įšur žegar hann gegndi hvorutveggja ķ senn, embętti sjįvarśtvegsrįšherra ķ landsstjórninni og stöšu bókhaldara ķ litlu frystihśsi į Austurey. ... Žegar eigendur frystihśssins komust į snošir um žetta var geršur samningur viš Kallsberg ķ višurvist ... löggilts endurskošanda ķ Žórshöfn. Samkvęmt samningnum įtti Kallsberg aš endurgreiša féš meš laxi sem bįtar hans veiddu noršur af Fęreyjum. Kallsberg jįtaši aš samkomulagiš hefši veriš gert en taldi žaš fyllilega lögmętt og neitaši aš segja af sér. Žingmašurinn sem lagši fram gögnin hafši sjįlfur oršiš uppvķs aš ķtrekašri misnotkun opinberra sjóša mešan hann gegndi embętti félagsmįlarįšherra 1985-1989. Hafi veriš erfitt aš sękja Kallsberg til saka var ennžį erfišara aš koma lögum yfir prestinn frį Klaksvķk -- samkvęmt stjórnskipaninni bar hann ekki persónulega įbyrgš į geršum sķnum. Landsstjórnin ķ heild bar įbyrgšina en hana var ekki hęgt aš sękja til saka. Hśn hafši sprungiš nokkrum įrum įšur į andstöšu séra Nielsar og flokksbręšra hans viš frumvarp sem veita įtti samkynhneigšu fólki sama rétt og öšrum į fęreyskum vinnumarkaši." (bls. 44)

Ein dżpsta sprungan ķ innvišum fęreysks efnahagslķfs er kjördęmaskipan eyjanna. Skipting svo lķtils lands ķ mörg lķtil kjördęmi hefur reynzt vera gróšrarstķa hrepparķgs į hįu stigi. Ķ žeirri stķu var ófrjósemi aldeilis ekkert vandamįl. Samsteypustjórnir voru išulega myndašar um mįlefnasamninga, žar sem hvergi örlaši į skynsamlegri efnahagsstefnu eša sjįvarśtvegsstefnu, heldur snerist stjórnarsamstarf yfirleitt ekki um annaš en togstreitu į milli byggšarlaga um verklegar framkvęmdir og fjįrmagn, ašallega frį Danmörku (sjį hólf 4).

Hólf 4. Byggšastefna björt og hrein

,,Sandeyingar stóšu lķka saman sem einn mašur žegar um var aš ręša samgöngur aš og frį eynni. Žeir litu hinsvegar svo į aš žeir byggju ķ a. m. k. 4 ašskildum byggšarlögum. Hiš stęrsta žeirra er bęrinn Sandur. Žegar byggja įtti elliheimili į eynni vildu hin byggšarlögin į eynni einnig fį sinn hlut ķ žeim atvinnumöguleikum sem elliheimiliš skapaši. Mįliš var leyst meš žvķ aš heimiliš var reist į Sandi, maturinn handa gamla fólkinu var eldašur ķ nęststęrsta byggšarlaginu, Skopun, og fötin af žvķ žvegin ķ Skįlavķk. Žetta var žó ašeins brįšabirgšalausn į įgreiningi sem skipti Sandeyingum ķ margar herbśšir. Vandamįliš var aš endingu leyst meš žvķ aš byggja tvö elliheimili til višbótar į eyju sem telur 1700 manns.

Svipašur įgreiningur varš um hafnargerš į Sandey og hann var leystur meš žvķ aš byggja žrjįr hafnir. ... Žaš aš eyjan žurfti tvö frystihśs śtskżršu sumir Sandeyingar žannig aš žótt stutt vęri aš aka frį Skopun til Sands hugsušu Sandeyingar enn ķ žeim tķma žegar menn žurftu aš fara fótgangandi milli landshluta og įtta kķlómetrar eru löng vegalengd ef menn eiga aš ganga hana.

Fįir hugsušu um eyjarnar 18 sem eina efnahagslega eša pólitķska heild. Stjórnmįlamenn sögšu ķ einkavišręšum aš tilhugsunin ein saman jafngilti pólitķsku sjįlfsmorši." (bls. 103-4)

4. Ofurvald śtgeršarinnar

Viš žetta allt bęttist svo afar nįiš samband į milli śtgeršarinnar, banka og sjóša, framkvęmdavalds og žings. Ašgreining valds til aš firra almenning afleišingum hagsmunaįrekstra viršist hafa veriš framandi hugsun ķ Fęreyjum. ,,Žeir sem slógust um sķšustu tittina ķ sjónum voru śtgeršarmenn į löggjafaržingi žjóšarinnar," segir Ešvarš T. Jónsson (bls. 102). Bókarhöfundur hefši mįtt bęta žvķ viš, hverjir stjórnušu bönkunum og hverjir sįtu ķ bankarįšum og sjóšsstjórnum, til aš bregša enn skżrara ljósi į orsakir og skelfilegar afleišingar óstjórnarinnar ķ bankamįlum. Hvaš um žaš, śtgeršin réši lögum og lofum ķ landinu, skammtaši sjįlfri sér lįn eftir vild aš mestu og mótaši sjįvarśtvegsstefnu, ef stefnu skyldi kalla, ķ beinu umboši stjórnmįlamanna. Įrangurinn blasir viš (sjį hólf 5).

Hólf 5. Svipmyndir śr sjįvarśtvegi

,, ... vęri kreppan fyrst og fremst pólitķsks og sišferšilegs ešlis. ... frį žvķ fęreyska śtgeršin tók viš stjórn sjįvarśtvegsmįla hefši žjóšin ekki lifaš į sjįvarśtvegi -- sjįvarśtvegurinn hefši ķ vissum skilningi lifaš į žjóšinni. Žjóšin hafši notaš danska rķkisstyrki til aš męta žörfum žjóšfélagsins og tekiš erlend lįn til aš verša viš kröfum fiskvinnslu og śtgeršar. Engar umręšur höfšu veriš į žingi eša ķ fjölmišlum um žessar stašreyndir lķfsins ķ Fęreyjum. Fjölmišlar voru lķka į styrkjum og įttu ķ stašinn aš mišla almenningi ,,pólitķskri upplżsingu", en žeir höfšu brugšist hlutverki sķnu. Žegar styrki bar į góma ķ blöšum var yfirleitt talaš um aš hękka žį. Blöšin endurspeglušu hér ašeins skošanir žingmanna, sem voru daglegir gestir į ritstjórnarskrifstofum žeirra." (bls. 124)

,,[ Žingmenn] gįtu yfirleitt ekki komiš sér saman um eitt eša neitt, en um leiš og minnst var į styrki til sjįvarśtvegs ruku žeir upp til handa og fóta, féllust ķ fašma og hrópušu: Aušvitaš er naušsynlegt aš styrkja sjįvarśtveg! Hann er undirstöšuatvinnuvegur žjóšarinnar!" (śr grein eftir John Smith, bls. 124)

,, ... fęreysku frystihśsin hefšu getaš unniš nęr allan sjįvarafla Evrópubandalagsžjóšanna. ... tvö frystihśs [ af 21, innskot höf.] ... gįtu unniš allan afla sem barst į land ķ Fęreyjum. Samanlögš vinnslugeta frystihśsanna var 563.000 tonn į įri mišaš viš įtta stunda vinnudag. Įrsaflinn var žį kominn nišur ķ 70.000 tonn. ... ķ bestu veišiįrum hefur heildarsjįvarafli Fęreyinga aldrei fariš yfir 130.000 tonn." (bls. 109-10)

,,Flest skipanna sem fengu śreldingarstyrk fyrsta įriš voru alls ekki ķ flotanum. A. m. k. eitt žeirra lį į hafsbotni. Önnur höfšu legiš viš bryggju ķ mörg įr. ... Mörg dęmi eru um śtgeršarmenn sem fengu śreldingarstyrk fyrir gamalt skip um leiš og žeir uršu sér śt um leyfi til aš fjįrfesta ķ ennžį öflugra skipi. Fólkaflokkurinn, flokkur śtgeršarmanna, sżndi žessu mįli sérstakan įhuga. Forvķgismašur śtgeršarmanna og einn af mįttarstólpum flokksins, Osmund Justinusen, įtti žrjį ónżta togara sem höfšu legiš lengi viš bryggju. Hann fékk śreldingarstyrk fyrir žį alla og jafnframt leyfi til aš flytja inn tvo nżja togara frį Póllandi. Žegar upp var stašiš var sóknargetan óbreytt og hafši jafnvel aukist meš sérlegri fyrirgreišslupólitķk landssjóšs og landsstjórnar. Stöšug gjaldžrot upp śr 1985 höfšu lķtil sem engin įhrif į samsetningu og eflingu flotans." (bls. 112)

Ofurvald śtgeršarinnar var notaš til aš rjśfa fęreyskan sjįvarśtveg śr sambandi viš heimsmarkašinn aš miklu leyti. Ešvarš T. Jónsson lżsir žessu svo: ,,Atvinnuvegirnir žurftu hvorki aš standa undir sér né skammast sķn fyrir aš gera žaš ekki. Aršsemi fiskvinnslunnar var tryggš meš lögum. Engin sérstök įstęša var fyrir skip og fiskvinnslu aš finna hagstęša markaši fyrir framleišsluna. ... Styrkirnir sem hagsmunahóparnir skiptu į milli sķn meš samžykki lögžings og landsstjórnar sköpušu ofdekraš atvinnulķf, gróšurhśsajurt sem var vökvuš af žeim sem įttu atvinnutękin og sem margir hverjir sįtu um leiš ķ ęšstu valdasessum. Allt geršist žetta įn raunverulegs andófs og umręšu um afleišingar." (bls. 82-3)

Hér er ķ raun og veru veriš aš lżsa einu helzta einkenni įętlunarbśskapar, eins og hann var tķškašur ķ Sovétrķkjunum sįlugu og lepprķkjum žeirra. En hruniš ķ Fęreyjum į lķka annaš sammerkt meš hruni Sovétrķkjanna. Žaš er fjįrfestingarstefnan. Žegar menn fjįrfesta ķ vélum og tękjum, myndast tekjur į móti, og efnahagurinn batnar ķ brįš. Žannig var mikill uppgangur ķ Sovétrķkjunum fjįrmagnašur įratugum saman. En til žess aš uppgangurinn geti haldiš įfram, žarf fjįrfestingin aš skila arši. Žaš brįst ķ Sovétrķkjunum, žvķ aš fjįrfestingin reyndist ónżt aš miklu leyti, žegar upp var stašiš. Žannig fer nęstum alltaf, žegar fjįrfestingarįkvaršanir eru rofnar śr tengslum viš markašinn. Einmitt žetta geršist ķ Fęreyjum.

Og einmitt žess vegna er naušsynlegt, aš óprśttnir stjórnmįlamenn og hagsmunahópar komist ekki ķ ašstöšu til aš rįšskast meš sparifé almennings. Žetta er ein höfušröksemdin fyrir ašgreiningu stjórnmįla og bankamįla.

5. Žekkingarleysi

Enginn stjórnmįlaflokkur ķ Fęreyjum hefur ennžį tekiš upp skynsamlega stefnu ķ sjįvarśtvegsmįlum. Žar rķkir įfram alger glundroši.

Fyrir nokkrum mįnušum birti Morgunblašiš śtsķšuvištal viš Atla Dam, žįverandi lögmann og leištoga jafnašarmanna. Blašamašur spurši lögmann aš žvķ, hvort Fęreyingar hefšu hugleitt veišigjald til aš reyna aš koma žjóšarbśskapnum ķ betra horf. Žaš hefur aldrei veriš rętt, sagši Atli Dam. Takiš eftir žessu: veišigjaldsumręša hefur veriš mikil fyrirferšar ķ ķslenzkum fjölmišlum ķ nęstum 20 įr, en Atli Dam og félagar létu sem žeir tękju ekki eftir žvķ og eru žó vel lęsir į ķslenzku. Ég er žess fullviss, aš Fęreyingar gętu nś stašiš meš pįlmann ķ höndunum, hefšu žeir fylgzt meš umręšum hér į Ķslandi og tekiš upp veišigjald ķ tęka tķš og hegšaš sér skynsamlega einnig aš öšru leyti.

Er eintómri fįfręši um aš kenna? Um žaš segir Ešvarš T. Jónsson: ,,Efnahagskerfiš var fįrsjśkt en sjśklingurinn lį ķ sęlli vķmu og vissi ekki aš neitt alvarlegt amaši aš sér fyrr en hann var nįnast ķ andarslitrunum." (bls. 54) En lęknarnir žį? Hvar voru žeir? -- žaš er aš segja hagfręšingarnir. Žaš er skemmst frį žvķ aš segja, aš žaš munu vera tólf hagfręšingar ķ Fęreyjum, žar af nķu flokksbundnir. Hinir žrķr reyndu aš vara almenning og stjórnvöld viš efnahagsžróuninni, en žeir voru ęptir nišur.

Einn žeirra, sem hafa fjallaš af mestri žekkingu og skarpskyggni um fęreysk efnahagsmįl undangengin įr, er reyndar žjóšfélagsfręšingur į Fróšskaparsetrinu ķ Fęreyjum og heitir Jógvan Mörköre. Hann hefur mešal annars haldiš fram kostum veišigjalds, en mįlflutningur hans hefur falliš ķ grżttan svörš, aš ekki sé meira sagt. Höfundur bókarinnar segir frį žvķ, žegar ,,Óli Jacobsen [ formašur Sjómannafélagsins, innskot höf.] skoraši į stjórnvöld aš loka Fróšskaparsetri Fęreyja žar sem Mörköre starfar ... " (bls. 79).

6. Aš leikslokum

Sjór er hęttulegur ķ sambśš. Nżfundnalendingar žekkja žaš. Žeir voru sjįlfstęš žjóš fyrr į öldinni, en eru nś fylki ķ Kanada. Annar hver mašur žar er atvinnulaus, žvķ aš flotinn liggur allur bundinn viš bryggju. Ofveiši žeirra sjįlfra fyrr į įrum į mikinn žįtt ķ žvķ. Fęreyingar og Gręnlendingar hafa kynnzt žessu lķka. Atvinnuleysiš žar er nś nįlęgt fjóršungi mannaflans, žótt vinnutölur um Gręnland séu aš vķsu nokkuš į reiki. Svipaša sögu er aš segja af flestum fiskimannaslóšum vķšs vegar um heiminn.

Viš Ķslendingar höfum lķka fengiš smjöržefinn af žessu. Hér hefur nś rķkt lengra samdrįttarskeiš sķšan 1988 en nokkur Evrópužjóš hefur fengiš aš kynnast, sķšan žjóšarframleišslumęlingar hófust į fyrri helmingi aldarinnar. Žessi samdrįttur er fyrst og fremst af okkar eigin völdum. Enn sér ekki fyrir endann į honum. Žetta ófremdarįstand įr eftir įr stafar mešal annars af žvķ, aš stjórnmįlaflokkarnir eru ónżtir. Žeir fylgja enn sem fyrr rangri stefnu ķ mörgum brżnustu framfaramįlum žjóšarinnar, žótt sjįlfsķmynd žeirra sé óflekkuš ķ fęreyskum öfugmęlastķl (sjį hólf 6).

Hólf 6. Orš og ęši til sjós og lands

,,Trśarlķf um borš ķ bįtum er sérstakur kafli ķ fęreysku vakningarsögunni -- skipstjórar héldu reglulega kristilega samkomur meš hįsetum sķnum ķ höfn eša į hafi śti og létu margir frelsast viš žau tękifęri. Žessi gušrękni virtist žó ekki hafa mikil įhrif į daglegt lķf um borš ķ fęreysku skśtunum -- žęr voru annįlašar fyrir sóšaskap, slęman kost og einelti." (bls. 24)

,,Ungir hęgrimenn tölušu um frelsi og einkaframtak en byrjušu stjórnmįlaferil sinn meš žvķ aš afnema frjįlsa samkeppni meš lögum. Ungir vinstrimenn tölušu fjįlglega um bręšralag og alžjóšahyggju en śtilokušu samstarf viš ašrar žjóšir į jafnréttisgrundvelli meš žvķ aš kippa ašalatvinnuvegi žjóšarinnar śr sambandi viš heimsmarkašinn. Hęgri og vinstri öflin rifust hatrammlega um allt milli himins og jaršar en virtust žó hjartanlega sammįla um aš leggja grundvöll aš atvinnulķfi sem stóš og féll meš opinberum styrkjum." (bls. 85)

,,Hvernig gįtu borgaraflokkar aftur og aftur įtt ašild aš lagasetningu sem fól ķ sér svo öfluga mišstżringu aš bęši markašs- og aršsemissjónarmiš voru numin śr gildi og samt haldiš įfram aš tala um aš lögmįl markašarins og aršsemi vęru einu leiširnar śt śr ógöngunum?" (bls. 102)

Sjór er hęttulegur ķ sambśš mešal annars vegna žess, aš hagsmunahópum ķ sjįvarśtvegi hefur tekizt öšrum fremur aš sölsa undir sig auš og įhrif langt umfram vęgi sjįvarśtvegs ķ bśskap žjóšanna. Flestir Ķslendingar viršast til dęmis koma af fjöllum, žegar žeim er bent į žį einföldu stašreynd, aš framlag sjįvarśtvegs til žjóšarframleišslu okkar Ķslendinga sé ašeins um 16%. Flestir viršast standa ķ žeirri trś fram į žennan dag, aš ,,viš lifum į fiski fyrst og fremst", eins og žaš var oršaš ķ forustugrein Morgunblašsins fyrir nokkrum vikum.

Fęreyjar eru fórnarlamb žessa hugsunarhįttar. Fęreyingar hafa vanrękt aš byggja upp atvinnu og afkomumöguleika handa sjįlfum sér utan sjįvarśtvegs. Žeir settu öll eggin sķn ķ eina körfu -- og misstu hana ķ gólfiš. Frķmerki eru nś oršiš eina śtflutningsvara Fęreyinga, sem orš er į gerandi önnur en fiskur. Djśp samśš fólks meš fiskimönnum og fjölskyldum žeirra frį fornu fari getur dvķnaš, ef hśn er misnotuš til afglapa og aušgunarbrota af žvķ tagi, sem fęreyskir śtgeršarmenn hafa gert sig seka um.

Ešvarš T. Jónsson vitnar ķ lesendabréf ungrar konu ķ Žórshöfn til eins blašsins į stašnum:

,,Žaš er ekkert vandamįl aš vera fįtękur ef samviskan er hrein. Mįliš vandast ef spilling, óstjórn, eiginhagsmunir og įbyrgšarleysi valdahafa eiga sökina. Žį mį ekki tala um glępi heldur pólitķsk mistök. Žį er almenningur dreginn til įbyrgšar. Erum viš žį öll bófar?" (bls. 125)

Žessi unga kona kemst nįlęgt kjarna vandans. Eiga Danir aš snśa baki viš Fęreyjum vegna žess, aš helztu ,,mįttarstólpar" fęreysks efnahagslķfs keyršu žjóšarskśtuna ķ kaf? Eigum viš hin aš lįta eins og okkur komi žessi ósköp ekki viš?

Vandinn hér er sį, aš žeir, sem bera įbyrgšina į óförum Fęreyja, halda saklausu fólki ķ gķslingu ķ raun og veru. Fęreyingum hefur ekki tekizt aš bśa svo um hnśtana ķ sķnu samfélagi, aš venjulegt fólk njóti verndar gagnvart afglöpum og ofrķki stjórnvalda og sérhagsmunahópa. Saga Fęreyja er eins og saga Ķslands langt aftur ķ aldir öšrum žręši saga haršsvķrašra hagsmunahópa, sem mökušu krókinn į kostnaš almennings, fyrst ķ skjóli almenns sinnuleysis, hjįtrśar og fįfręši og sķšan ķ krafti ófullnęgjandi löggjafar, leikreglna og stjórnskipanar. Sišferšisžroska žjóšfélags mį aš miklu leyti rįša af žvķ, hversu vel žegnarnir eru verndašir hver fyrir öšrum ķ lögum og leikreglum samfélagsins. Efnahagurinn hlżtur aš draga dįm af sišferšisžroskanum, žegar allt kemur til alls.

Mig langar aš gefa Jógvani Mörköre sķšasta oršiš. Tilvitnunin er tekin śr ręšu, sem hann flutti į fįnadegi Fęreyinga 9. aprķl 1993 (sjį hólf 7).

Hólf 7. Frį sjįlfbirgingslegu gorti til sjįlfsviršingar

,,Žegar upp var stašiš kom ķ ljós aš žeir sem sögšust vera talsmenn frelsis og markašslausna stóšu ķ rauninni vörš um įętlunarbśskap ... Žeir vörušu okkur viš óvininum ķ austri og sögšu aš hann myndi tortķma öllu frjįlsręši og einkaframtaki ķ Fęreyjum ef hugmyndafręši hans nęši aš festa hér rętur ... En žaš kom enginn śr austri. Ķ stašinn komu žrķr menn śr vestri eftir aš fęreyskir stjórnmįlamenn höfšu siglt skśtunni ķ strand. Žetta voru fulltrśar Alžjóšagjaldeyrissjóšsins ... Žeir kröfšust žess aš įętlunarbśskapur yrši bannlżstur og markašurinn gefinn frjįls. Žannig hefur pólitķska umręšan ķ Fęreyjum veriš afhjśpuš sem sjįlfbirgingslegt gort og viš skiljum nś aš hśn var fullkomlega į skjön viš raunveruleikann.

Ķ nęr eina öld höfum viš rifist um sjįlfsstjórn og samband. Viš höfum alltaf haldiš aš ef sambandinu viš Dani yrši slitiš yršu žaš viš Fęreyingar sem slitum. Ķ dag eru žaš sennilega fyrst og fremst Danir sem vilja slķta sambandi viš okkur. Og įstęšan er sś aš viš höfum misnotaš réttindi okkar undir fęreyskum fįna og ekkert tillit tekiš til danskra hagsmuna. Žaš hefur loksins runniš upp fyrir dönskum almenningi aš žaš sem viš įttum viš žegar viš tölušum um samband žjóšanna voru buddur danskra skattborgara og ekkert annaš. Viš vildum ašeins njóta réttinda en ekki axla neina įbyrgš. ... Viš veršum aš višurkenna žessar stašreyndir eša taka afleišingunum og lįta vķsa okkur śt śr danska rķkjasambandinu. Viš eigum žess lķka kost aš fara sjįlfir. Ekki ašeins til aš öšlast aftur sjįlfsviršinguna heldur kannske fyrst og fremst af viršingu fyrir Dönum." (bls. 128-9)

Morgunblašiš, 24. jślķ 1994.


Til baka