Mynd 4. Gjaldeyrisforši er naušsynlegur, svo aš hęgt sé aš standa straum af innflutningi. Yfirleitt hefur žaš veriš tališ rįšlegt aš eiga gjaldeyrisforša, sem dugir fyrir almennum innflutningi (ž.e. vöruinnflutningi) ķ 3 mįnuši. Žessi višmišun hefur veriš eins konar gólf undir gjaldeyrisforšann ķ OECD-löndum, en nś žykir reyndar hyggilegt aš miša heldur viš 5-6 mįnaša innflutning į vörum og žjónustu, žar eš višskipti hafa aukizt og sveiflur ķ višskiptum eru aš sama skapi meiri en įšur. Hér heima var gjaldeyrisforši Sešlabankans yfirleitt jafnvirši um žriggja mįnaša almenns innflutnings allan nķunda įratuginn og fór reyndar upp fyrir fjögurra mįnaša innflutning įrin 1992-1993. Žį nįšu erlendar skuldir žjóšarbśsins hįmarki, og var žį gripiš til žess rįšs aš ganga į gjaldeyrisforšann til aš grynnka į skuldunum. Allar götur sķšan 1994 hefur gjaldeyrisforšinn žvķ veriš minni en nemur žriggja mįnaša innflutningi. Gjaldeyrisforšinn var langt undir ešlilegum višmišunarmörkum 1995-2002 og nam ašeins 2,2 mįnaša vöruinnflutningi ķ įrslok 2002 (og tęplega 6 vikna innflutningi į vörum og žjónustu). Žetta var hįskalega lķtill forši og gat skapaš hęttu į įhlaupi į gjaldeyrissjóšinn, sem hefši leitt til gengisfalls. Žessari hęttu žarf aš bęgja frį meš žvķ aš aš byggja foršann upp aš nżju, svo aš hann dugi fyrir innflutningi į vörum og žjónustu ķ 5-6 mįnuši, og fyrsta skrefiš ķ žessa įtt hefur nś veriš stigiš, en žó ekki nema til hįlfs eins og myndin sżnir. Gjaldeyrisforšinn var aftur kominn nišur fyrir öryggismörk ķ įrslok 2005 og nam žį jafnvirši almenns innflutnings ķ 2,8 mįnuši og heildarinnflutnings į vörum og žjónustu ķ 1,8 mįnuši (tölurnar aš ofan fyrir 2004-2007 eiga viš gjaldeyrisforšann ķ hlutfalli viš innflutning į vörum og žjónustu). Noršmenn įttu ķ įrslok 1996 gjaldeyrisforša, sem dugši fyrir innflutningi į vörum og žjónustu ķ sex mįnuši til samanburšar og Danir og Svķar ķ 3-4 mįnuši. (Mynd 16 sżnir gjaldeyrisforšann ķ sautjįn Evrópulöndum til samanburšar.) Innflutningur į vörum og žjónustu hingaš heim nam 446 milljöršum króna 2005. Gjaldeyrisforši Sešlabankans žyrfti žvķ helzt aš vera um 150 milljaršar króna viš nśverandi ašstęšur, eša 100 milljaršar ķ minnsta lagi. Auk žess, sem žegar hefur veriš rakiš (sjį einnig greinina Gjaldeyrisforšinn), helgast žessi žörf fyrir aukinn forša af žvķ, aš erlendar skammtķmaskuldir žjóšarbśsins hafa sķšan 1997 veriš langtum meiri en gjaldeyrisforšinn. Žaš getur skapaš hęttu į fjįrmįlakreppu af žvķ tagi, sem herjaši į Asķu 1997-1998 (sjį mynd 29). Višbót: Sķšla įrs 2006 greip rķkisstjórnin til žess śrręšis aš taka 90 milljarša króna aš lįni ķ śtlöndum — žaš gerir 1,2 milljónir króna į hverja fjögurra manna fjölskyldu ķ landinu — til aš styrkja gjaldeyrisforšann. Meš betri hagstjórn hefši gjaldeyrisforšinn įtt aš geta aukizt af sjįlfum sér ķ uppsveiflunni, en žaš gerši hann ekki, heldur žarf rķkisstjórnin aš taka risavaxiš lįn ofan į allar lįntölur lišinna įra til aš auka gjaldeyrisforšann, svo aš gjaldeyrisforšinn er nś aftur kominn upp fyrir gömlu višmišunarmörkin, en žaš dugir žó ekki til, žvķ aš foršinn veršur eftir sem įšur langt undir erlendum skammtķmaskuldum žjóšarbśsins (sjį mynd 29). Sjį einnig mynd 83.

 


FirstPreviousIndex

Nęsta mynd

Aftur heim