Mynd 16. Myndin sżnir gjaldeyrisforšann ķ sautjįn Evrópulöndum ķ įrslok 1996 skv. upplżsingum Alžjóšabankans (nema ķslenzka talan er frį įrslokum 1998). Žarna eru sem sagt öll Evrópusambandslöndin nema Lśxemborg, fjórtįn aš tölu, og öll EFTA-löndin nema Liechtenstein, žau eru žrjś. Męlieiningin er endingartķmi til innflutnings į vörum og žjónustu. Myndin sżnir, aš Noršmenn og Svisslendingar telja naušsynlegt aš eiga gilda gjaldeyrissjóši, sem duga fyrir innflutningi ķ 6-8 mįnuši. Hvers vegna? Žetta stafar mešal annars af žvķ, aš žessar žjóšir standa utan Evrópusambandsins og eiga žvķ ekki ašgang aš sameiginlegum sjóšum Sambandsins, ef gjaldmišlar žeirra lenda undir žrżstingi. Viš Ķslendingar ęttum sennilega aš hafa sama hįttinn į og hinar EFTA-žjóširnar, Noršmenn og Svisslendingar, śr žvķ aš okkur er umhugaš um aš halda gengi krónunnar stöšugu innan tiltekinna vikmarka. Žęr žjóšir, sem standa utan Myntbandalags Evrópu (EMU), žótt žęr séu ķ Evrópusambandinu, skiptast ķ žrjį flokka. Grikkir eiga gildan gjaldeyrissjóš, sem dugir žeim fyrir innflutningi ķ nķu mįnuši, į mešan Danir og Svķar lįta sér nęgja aš halda sig nįlęgt žriggja mįnaša višmišuninni. Bretar eiga hins vegar (eins og viš Ķslendingar) gjaldeyrisvarasjóš, sem dugir fyrir innflutningi ķ ašeins sex vikur. Žetta er samt ekki alvarlegt vandamįl ķ Bretlandi, žvķ aš gengi pundsins flżtur, auk žess sem ašild Breta aš Evrópusambandinu tryggir žeim greišan ašgang aš sameiginlegum sjóšum Sambandsins, ef ķ haršbakka slęr, žótt ekki jafngildi sį ašgangur ašild aš Myntbandalaginu. Enda viršist nś żmislegt benda til žess, aš Bretar ętli sér inn ķ Myntbandalagiš innan tķšar. Sešlabanki Ķslands į aš vķsu samningsbundinn ašgang aš fyrirvaralausri og umtalsveršri lįnafyrirgreišslu erlendis frį, ef į žarf aš halda, en sį ašgangur jafnast žó aš sjįlfsögšu ekki į viš öryggiš, sem myndi fylgja ašild aš Myntbandalaginu. Öll hin löndin į myndinni eru bęši ķ Evrópusambandinu og Myntbandalaginu og bķša žess nś aš taka upp evruna ķ stašinn fyrir eigin gjaldmišla. Žörf žeirra fyrir erlendan gjaldeyri er žvķ minni en žörf hinna og annars ešlis. Takiš žó eftir žvķ, aš Portśgalar og Spįnverjar eiga gjaldeyrissjóši, sem duga žeim fyrir innflutningi ķ sex mįnuši eša žar um bil. Žeir eru į śtjašri Evrópu, og žeim viršist žykja allur varinn góšur. Belgar eru eina žjóšin, sem į minni gjaldeyrisforša ķ sešlabanka sķnum en viš Ķslendingar og Bretar. Žessu mįli eru gerš nįnari skil ķ greininni Gjaldeyrisforšinn. Sjį einnig mynd 4, sem sżnir nżrri upplżsingar um žróun gjaldeyrisforšans hér heima 1980-2004, og mynd 29, sem sżnir erlendar skammtķmaskuldir žjóšarbśsins sem hlutfall af gjaldeyrisforšanum 1989-2004.

Sjį sömu mynd stękkaša, svo aš lóšrétti įsinn sé lęsilegri.


FirstPreviousIndex

Nęsta mynd

Aftur heim