Bankar og fjįrmįlamarkašir

 

Countercyclical Capital and Currency Dependence

Vinnupappķr meš Jóni Danķelssyni, įgśst 2005

The introduction of risk sensitive bank capital charges into currency dependent economies exasperates the inherent procyclicality of banking regulations and frustrates the conduct of monetary policy. By requiring capital charges resulting from foreign currency lending to be denominated in the same foreign currency, the capital charge becomes countercyclical.

 

Umframįvöxtun į ķslenskum hlutabréfamarkaši

Tķmarit um višskipti og efnahagsmįl, desember 2004. Mešhöfundur Stefįn B. Gunnlaugsson.

Hér er gerš grein fyrir rannsókn į sambandi nokkurra kennitalna fyrirtękja og įvöxtunar ķslenskra hlutabréfa. Žęr kennitölur sem um ręšir eru V/H-hlutfall, q-hlutfall, aršhlutfall, söguleg įvöxtun og fyrirtękjastęrš. Rannsóknin nęr yfir tķmabiliš frį janśar 1993 til jśnķ 2003 og er byggš į žvķ aš bśa til nż veršbréfasöfn ķ hverjum mįnuši eftir žeim kennitölum sem rannsakašar voru. Įvöxtun veršbréfasafnanna var sķšan reiknuš og kannaš hvort marktękur munur vęri į milli žeirra aš teknu tilliti til kerfisbundinnar įhęttu. Helstu nišurstöšur eru žęr aš hlutabréf meš lįgt V/H-hlutfall skilušu mun hęrri įvöxtun en önnur hlutabréf og var sį munur marktękur. Hlutabréf lķtilla fyrirtękja og hlutabréf meš lįgt q-hlutfall skilušu einnig hęrri įvöxtun en önnur hlutabréf en sį munur var ekki marktękur. Aftur į móti męldist ekkert samband į milli aršhlutfalls, sögulegrar frammistöšu og įvöxtunar.

 

Um framžróun ķslenska bankakerfisins

Jólablaš Vķsbendingar, desember 2004

Žaš er ekki ofmęlt aš bylting hafi įtt sér staš ķ bankavišskiptum į sķšustu įrum. Žessa byltingu mį merkja meš žvķ aš skoša aukningu śtlįna eša eigin fjįr bankakerfisins, en žessar magnstęršir segja žó ašeins hįlfa söguna um žęr breytingar sem hafa įtt sér staš. Ķslenskur banki ķ dag er einfaldlega allt önnur stofnun en hann var fyrir 10 įrum. Bankakerfiš er nś ķ auknum męli oršiš vettvangur fyrir hįskólamenntaša sérfręšinga į żmsum svišum og bżšur upp į mjög fjölbreytta fjįrmįlažjónustu bęši fyrir einstaklinga og fyrirtęki. Žaš er fremur aušvelt aš benda į žį žętti sem geršu žessa byltingu mögulega. Hśn įtti sér staš eftir aš bankarnir fengu loksins athafnarżmi meš vaxtafrelsi eftir 1985, frelsi ķ fjįrmagnsflutningum viš śtlönd eftir įriš 1995, meš tilkomu nśtķmalegs millibankamarkašar meš krónur og gjaldeyri įriš 1998 og sķšan einkavęšingu bankakerfisins sem įtti sér staš ķ žrepum į įrunum 1998-2003. Sś spurning er hins vegar mun torręšari hvort žessi žróun hafi veriš fyrirsjįanleg – um leiš frelsiš var fengiš – og hvort hęgt sé aš sjį fyrir nęstu skref ķ žróun ķslenska bankakerfisins.

Ķ žessari grein veršur žess freistaš aš setja žróun ķslenskra bankavišskipta ķ samband viš žróun samsvarandi višskipta erlendis. Markmišiš er tvķžętt. Annars vegar aš reyna aš įtti sig hvaša hlutverk einstaka atburšir ķ bankasögunni hafa haft įhrif į žróun efnahagsmįla hérlendis, s,s, tilkoma Ķslandsbanka įriš 1904 og gjaldžrot žess sama banka įriš 1930. Hins vegar aš velta upp nokkrum hugmyndum um hvaš sé framundan ķ ķslensku bankakerfi. Žvķ žrįtt fyrir allt hafa ķslensk bankavišskipti ekki nįš jafn langt į žróunarbrautinni eins og t.d. ķ Bretlandi og ef saga annarra žjóša er aš einhverju leyti fordęmi mį afla įkvešinna vķsbendinga um bankarekstur hérlendis į nęstu įrum.

 

Į ķslenska rķkiš aš nišurgreiša veršbréfavišskipti?

Rannsóknir ķ félagsvķsindum, október 2004

Žrįtt fyrir aš fjįrmagnsflutningar viš śtlönd hafi veriš gefnir frjįlsir įriš 1995 eru vextir hérlendis samt sem įšur mun hęrri en žekkist erlendis. Sś stašreynd gęti aš einhverju leyti stafaš af žvķ aš veršbólga į Ķslandi hefur lengi veriš hęrri og breytilegri en žekkist ytra. Samt sem įšur hefur munur į raunvöxtum verštryggšra rķkisbréfa hérlendis og erlendis veriš um 2% um nokkuš langan tķma. Samkvęmt klassķskum kenningum ķ alžjóšafjįrmįlum ętti aš vera hęgt aš rekja žennan mun til gengisįhęttu sem fylgir žvķ aš eiga eignir ķ ķslenskum krónum ķ samręmi viš um óvariš vaxtajafn­vęgi (e. uncovered interest parity). Hins vegar mį velta fyrir sér hvort slķkt geti ķ raun stašist. Ķ fyrsta lagi bendir ekkert til žess aš ķslenska krónan sé óstöšugari gjaldmišill en t.d. sęnska krónan og henti žvķ sķšur fyrir erlenda fjįrfesta af žeim sökum. Raunar er žaš svo aš myntir lķtilla landa eru oft stöšugri en myntir stęrri landa. Ennfremur er ljóst aš sveiflur į fjįrmagnsmörkušum hérlendis, hvort sem um er aš ręša įvöxtunarkröfu skuldabréfa eša virši krónunnar eru aš miklu leyti sérstakar (e. ideosyncratic) fyrir Ķsland og hafa litla sem enga fylgni viš erlenda fjįrmagnsmarkaši. Af žeim sökum ętti aš vera aušvelt aš eyša ķslenskum óstöšugleika ķ įvöxtun meš įhęttudreifingu ķ stórum erlendum eignasöfnum, samkvęmt hefšbundnum fjįrmįlakenningum. Ķ žrišja lagi er ljóst aš gengisleki (e. passthrough) ķslensku krónunnar er fremur sterkur sökum žess hve stór hluti neysluvara er innfluttur. Žaš žżšir aš gengislękkun ętti mjög brįtt aš skila sér ķ veršbólgumęlingu og hękkun į höfušstól verštryggšra skuldabréfa. Verštrygging er žvķ aš žessu leyti óbein gengisvörn fyrir erlenda fjįrfesta. Žetta žrennt bendir til žess aš gengisįhętta vegna krónunnar ętti ekki aš valda svo miklum og stöšugum vaxtamun sem raun ber vitni.

Hér verša fęrš rök fyrir žvķ aš megin įstęša fyrir žessum mikla vaxtamun megi samt sem įšur rekja til krónunnar, en ekki meš žeim hętti sem oft er haldiš fram. Hįa įvöxtunarkröfu mį einkum rekja til lķtils seljanleika (e. liquidity) į ķslenskum fjįrmagnsmarkaši. Žaš felur ķ sér aš žaš erfitt fyrir erlenda fjįrfesta aš taka stórar stöšur meš kaupum į ķslenskum eignum og losna śt śr žeim meš stuttum fyrirvara. Lķtill seljanleiki hlżtur įvallt aš vera vandamįl fyrir ķslenskar eignir, enda eru hérlendir fjįrmįlamarkašir örsmįir ķ alžjóšlegum samanburši.

 

Does one size fit all? On the Impact of Capital Regulations

Pappķr unnin meš Jóni Danķelssyni, London School of Economics. Kynntur į rįšstefnu SUERF  (The European Money and Finance Forum) og Sešlabanka Ķslands 3 jśnķ 2004.  

The new Basel–II capital accords heralds a major shift in the global regulation of financial institutions. While it was conceived as a regulatory structure for the largest global financial institutions and their equally large clients, it is likely to be implemented across–the–board in European countries regardless of the size of financial institution and clients or size and development level of the country. This broadening of the scope of international capital regulations has passed almost unnoticed, even though the implications for financial stability, small and medium–sized enterprises, and monetary policy are profound. Our objective is to analyze some of the impacts of Basel–II, focussing on likely outcomes, especially for monetary policy in small open economies.

 

Um višskiptavakt į ķslenska gjaldeyrismarkašinum

Įlitsgerš unnin fyrir Forsętisrįšuneytiš ķ įgśst 2001 eftir mikinn óróa į gjaldeyrismörkušum sķšustu mįnuši į undan. Mešhöfundur Axel Hall.

Ķ žessari įlitsgerš er višskiptavakakerfinu lżst og žess freistaš aš meta frammistöšu žess ķ ljósi atburša sķšasta įrs. Velt er upp öšrum möguleikum og śrbótum sem kęmu til greina, en einnig er reynt aš grafast fyrir um hvaša įhrif fyrirkomulag gjaldeyrisvišskipta hefur į almenna bankastarfsemi sem og žjóšarbśiš ķ heild. Ķ žessu samhengi er einnig fjallaš um stöšu Sešlabanka Ķslands į markašinum. Ķ žessu skyni voru allir višskiptavakarnir heimsóttir og grennslast fyrir um hugmyndir og įlit žeirra į ofangreindum atrišum. Sś efnismešferš og skošanir sem hér koma fram eru žó alfariš į įbyrgš Hagfręšistofnunar.