Heilręši fyrir unga menn ķ verslun og višskiptum

Ritdómar

 

 

 

 

Heilręši Schraders sérstakt erindi nś

MARKAŠURINN 5 MIŠVIKUDAGUR 10. DESEMBER 2008

Žżskęttašur Bandarķkjamašur aš nafni George H. F. Schrader eyddi hér sķšustu žremur įrum ęvi sinnar įšur en hann fyrirfór sér įriš 1915, ašeins 57 įra gamall. Schrader bjó į Akureyri og sinnti margvķslegu menningar- og uppbyggingarstarfi. Hann skrifaši bók um hesta og ašra žar sem hann deildi fróšleik sķnum śr heimi višskiptanna ķ Bandarķkjunum. Sś bók heitir „Heilręši fyrir unga menn ķ verzlun og višskiftum“ og er nżkomin śt ķ žrišju śtgįfu. Įsgeir Jónsson, forstöšumašur greiningardeildar Kaupžings, skrifar nżjan inngang viš žrišju śtgįfu heilręšanna, en hann annast endurśtgįfuna nś, sem og 2003 įšur. Sś er uppseld, sem og frumśtgįfan frį 1913.

Texta bókar Schrad ers žżddi Steingrķmur Matthķasson lęknir, sonur Matthķasar Jochumssonar žjóšskįlds. Heilręšin eru um margt merkilegur vitnisburšur um žankagang ķ verslun og višskiptum į žessum tķma. „Einnig mį lķta į heilręši Schraders sem sönnun fyrir žvķ aš įrangur ķ frjįlsri samkeppni byggist ekki į frumskógarlögmįlum heldur dugnaši, forsjįlni og trausti,“ skrifar Įsgeir ķ inngangi bókarinnar. Žar gerir hann til raun til aš svipta hulunni af žessum dularfulla śtlendingi. En eftirfall bankanna ķ haust lagšist Įsgeir ķ ķtarlega rannsóknarvinnu og fann nżjar heimildir um Schrader. „Ég lagšist yfir allt sem kom śt į prenti fyrir noršan ķ leit aš ritušum heimildum,“ segir Įsgeir, sem einnig fann upplżsingar utan landsteinanna sem ekki hafa įšur komiš fram. Hann segir heilręšin eina helstu perlu ķslenskra višskiptabókmennta.

Įšur en Schrader birtist hér skyndilega įriš 1912 hafši starfaš į veršbréfamarkašinum į Wall Street ķ 35 įr og stórefnast, en hingaš kom hann frį Englandi. Žį žegar er hann talinn hafa veriš haldinn einhverjum hrörnunarsjśkdómi, sem farinn var aš herja verulega į hann undir žaš sķšasta. Sem dęmi um heilręši Schraders mį ef til vill grķpa nišur ķ inngangi kaflans um peninga. „Borgašu skuldir žķnar į réttum tķma ef žś getur. Haltu aldrei peningum fyrir višskiftavini žķnum, žvķ peningarnir eru hans, mešan žś ekki hefur greitt skuldir žķnar. Skilvķs borgun tryggir greiš višskifti og gott lįnstraust. Sein borgun vekur tortrygni og óįnęgju,“ segir žar og undir almennu heilręšum er eftirfarandi, sem įtt gęti heima ķ hvaša samningatęknikennslubók sem er: „Žegar žś įtt ķ įgreiningi, sem žś vilt lagfęra, settu žig ķ spor žess manns, sem žś įtt ķ įgreiningi viš, og reyndu aš hugleiša mįliš frį hans sjónarmiši, męt honum sķšan mišja vegu.“ - ókį

 

 

Fįtt er nżtt undir sólinni.

Višskiptablaš Morgunblašsins

19. jśnķ, 2003

Eyrśn Magnśsdóttir

 

Fįtt er nżtt undir sólinni. Góšir višskiptahęttir voru ekki fundnir upp ķ gęr og višskiptasišferši er ekki nżyrši. Žótt oft sé rętt um miklar breytingar į višskiptum meš tilkomu Netsins, alžjóšavęšingar og opnunar markaša viršast meginlögmįlin lķtiš hafa breyst. Fyrir 90 įrum žótti įstęša til aš vara menn viš "leišum til glötunar" ķ višskiptum og sömu leišir ęttu enn aš vera vķti til varnašar. Heilręši fyrir unga menn ķ verzlun og višskiftum er lķtiš kver sem kom śr ķ ķslenskri žżšingu įriš 1913. Bókin er eftir George nokkurn Schrader, Žjóšverja sem bjó į Akureyri, raunar į Hótel Akureyri, ķ žrjś įr. Enginn veit nįkvęmlega hvaš dró Schrader til Ķslands en įšur en hann kom til landsins įriš 1912 hafši hann starfaš į Wall Street ķ 35 įr og efnast vel.

Kveriš sem hann setti saman mešan hann bjó noršan heiša į jafnmikiš erindi til athafnamanna nśtķmans eins og žeirra sem geršu sér vonir um frama ķ višskiptum į žeim tķma sem Morgunblašiš hóf göngu sķna. Višskipta- og hagfręšideild Hįskóla Ķslands endurśtgaf kveriš fyrr į žessu įri ķ upprunalegri žżšingu Steingrķms Matthķassonar, sonar žjóšskįldsins .

Žaš žarf ekki mikinn speking til aš skilja žau fręši sem standa į bak viš heilręši Schraders. Žegar öllu er į botninn hvolft hafa góšir višskiptahęttir mest meš heilbrigša skynsemi aš gera.

"Hugsašu ekki altaf um peningana. Ef žś gjörir žaš, žį mun višskiftavinum žķnum finnast žś vera eingöngu aš sękjast eftir žeirra peningum. Mundu eftir žvķ aš peningarnir munu streyma til žķn ef žś gętir hags višskiftavina žinna," stendur į einum staš ķ kveri Schraders. Yfirfęrt į nśtķmann myndi žetta heilręši lķklega fara ķ flokk meš gęšastefnu, ķmyndarpęlingum og męlingum į žjónustustigi fyrirtękis. Ķ rekstrarhagfręšinni myndi slķkt heilręši falla undir "önnur markmiš" en žaš aš skila hagnaši. Heilręšiš er ķ raun fullkomlega ķ takt viš nśtķmann žvķ samkvęmt nżlegum fréttum viršast neytendur, ķ žaš minnsta į Vesturlöndum, ķ ę meira męli greiša atkvęši meš buddunni og góš žjónusta skiptir žvķ fyrirtękin verulegu mįli. Markmišiš um aš skila hagnaši stendur fyrir sķnu en žaš mį ekki vera žaš eina sem stefnt er aš, eins og heilbrigš skynsemi ętti aš geta sagt flestum.

Höldum įfram ķ kverinu: "Žegar žś jafnar įgreining, žį lįttu stjórnast af sišferšistilfinningu, en ekki lagabókstafnum; meš žvķ muntu spara žér mikinn tķma og leišindi, og įreišanlega allan mįlskostnaš. Greiša gatan er vissust." Ķ žessari klausu kemur sišferšiš viš sögu, sem aš undanförnu hefur veriš svo mikiš til umręšu. Žaš viršist ekki vera neitt nżtt aš athafnamönnum sé rįšlagt aš lįta stjórnast af sišferši frekar en nokkru öšru, kannski bara gleymst aš minna į žaš.

"Žaš er betra aš byrja meš litlu fé og fęrast ķ aukana, en aš byrja meš miklu, ašeins til aš fara į höfušiš." Žetta heilręši segir sig nokkurn veginn sjįlft og er enn ķ fullu gildi. Netbólan ęgilega kemur óneitanlega upp ķ hugann og undirrituš veltir fyrir sér hvort falliš hefši ekki veriš minna ef menn hefšu byrjaš meš "minna fé" ķ žeim bransa.

Schrader er umhugaš um aš fólk foršist mistök. Hann tiltekur sérstaklega Helstu vegi til glötunar ķ kverinu. Žrķr vegir eru sérstaklega eftirtektarveršir og eiga erindi ķ višskiptum nśtķmans. "Aš eyša svo miklu fé til vörukaupa aš ekkert sé eftir til skuldagreišslu. ...Aš svķkja sjįlfan sig meš žvķ aš telja vörubirgšir sķnar of mikils virši, og gjöra eigi rįš fyrir fyrningum og skemdum. ...Aš lifa umfram efni sķn." Er žetta ekki bara ķ hnotskurn žaš sem nś er kallaš brellur eša skandalar og leišir įvallt einhvern ķ žrot? Nśtķma fyrirtęki hafa komist aš žvķ aš žaš borgar sig aš varast: "Aš ganga of mikiš į eigiš fé. ...Aš ofmeta óefnislegar eignir. Og žaš sķšasta myndi śtleggjast nįkvęmlega eins nś og įriš 1913: ...Aš lifa umfram efni sķn." Allt saman žrautreyndar leišir til glötunar.

 

 

 

 

Heilręši fyrir unga menn

Višskiptablaš Morgunblašsins

Fimmtudaginn 4. desember, 2003

Mįr Mixa


"Varašu žig į aš leggja peninga žķna ķ glęfrafyrirtęki, sem veriš er aš vegsama og lofa meš blašaauglżsingum um fljótan og
Ķ upphafi tuttugustu aldar įtti sér staš mikiš framfaratķmabil į Vesturlöndum sem fyrri heimsstyrjöldin batt enda į. Bylting ķ samskiptatękni hafši olliš straumhvörfum ķ utanrķkisvišskiptum.

"Varašu žig į aš leggja peninga žķna ķ glęfrafyrirtęki, sem veriš er aš vegsama og lofa meš blašaauglżsingum um fljótan og mikinn gróša. Legšu fé žitt ķ sparisjóšinn og žangaš til žś hefur safnaš nógu til aš kaupa fyrir fasteignaveršbréf, eša hlutabréf ķ aršsömum og reyndum fyrirtękjum, eša til aš reisa bś. Spuršu žig fyrir ķ bankanum eša hjį einhverjum reyndum manni hvernig žś eigir aš verja fé žķnu meš góšri aršsvon, en hlauptu ekki eftir allra rįšum - žį muntu ekki tapa peningum žķnum, skrifar George H. F. Schrader.

Ķ upphafi tuttugustu aldar įtti sér staš mikiš framfaratķmabil į Vesturlöndum sem fyrri heimsstyrjöldin batt enda į. Bylting ķ samskiptatękni hafši olliš straumhvörfum ķ utanrķkisvišskiptum. Framfarir voru einnig ķ formi jįrnbrauta og gufuskipa sem geršu samgöngur og flutninga mikiš aušveldari og auk žess leiddu samręmdar póstsendingar og tilkoma ritsķmans til byltingar ķ fjarskiptatękni. Samspil žessara žįtta var mikilvęgt fyrir žróun alžjóšavęšingar, enda višskipti meš vörur og fjįrmagn į milli žjóša aš mestu leyti frjįls į žeim tķma. Ķsland fór ekki varhluta af žessari žróun. Erlendir ašilar komu til Ķslands ķ tengslum viš višskipti og annarra faggreina og bįru žannig meš sér nżjar hugmyndir sem höfšu įhrif į samfélagiš ķ vķšri mynd. Akureyri var engin undantekning ķ žvķ ferli. Siglingar voru ķ blóma og skipti litlu mįli fyrir Akureyringa hvort veriš vęri aš fara til Reykjavķkur eša Englands. Mikiš af Akureyringum bįru dönsk eša žżsk ęttarnöfn enda stór hluti žeirra innfluttur ķ tengslum viš višskiptagreinar sķnar.

Ķ žetta umhverfi fluttist mašur aš nafni George H. F. Schrader til Akureyrar įriš 1912. Ekki var vitaš af hverju hann įkvaš aš flytja til Akureyrar en hann hafši įšur starfaš viš veršbréfavišskipti į Wall Street ķ 35 įr. Hann var vel efnašur og hafši variš töluveršu af aušęfum sķnum til góšgeršarmįla. Schrader var mikill įhugamašur um hesta. Hann gaf śt fyrstu bókina um hestamennsku į Ķslandi įriš 1913. Auk žess lét hann byggja hestahótel į Akureyri sem varš afar vinsęlt, en žar var einnig matreišsluskóli og ašstaša fyrir fyrirlestra og żmiskonar samkomur. Rekstur hótelsins var aršsamur en Schrader lét hagnašinn renna óskiptan til spķtalans į Akureyri, sem var óžekkt fyrirbęri hérlendis og žvķ mętti segja aš Schrader hafi veriš frumkvöšull góšgeršafyrirtękja į Ķslandi.

Annaš sem Schrader kom ķ verk žau žrjś įr sem hann dvaldist hér var śtgįfa į bókinni Heilręši fyrir unga menn ķ verzlun og višskiftum sem var prentuš į Akureyri voriš 1913 hjį Birni Jónssyni. Ekki er vitaš ķ hvaša magni bókin var prentuš né hverjar vištökur hennar voru. Formįlinn er hins vegar dagsettur įriš 1910 žannig aš leiša mį lķkur aš žvķ aš hann hafi žį žegar veriš bśinn aš skrifa hana žegar hann sté hér į land. Vitaš er žó aš žżšandi bókarinnar var góšur vinur Schrader, Steingrķmur Matthķasson, sonur Matthķasar Jochumsson žjóšskįlds. Žżšingin er óašfinnanleg og ber žess ekki merki aš veriš sé aš koma erlendri tungu né hugsun yfir į ķslenskar ašstęšur. Heilręši fyrir unga menn er samansafn athugana Schrader į sķnum langa starfsferli ķ New York. Fram kemur ķ formįla upphaflegs bęklings aš tilgangur śtgįfurnar sé aš veita žau rįš og lķfsreglur sem žykja heilladrjśgust fyrir starfandi menn į öllum stigum samfélagsins til aš feta sig og komast įfram ķ lķfinu. Bókin er skrifuš ķ stuttum mįlsgreinum sem lķkja mętti viš margar ašrar heilręšisbękur sem snśast um aš finna lķfshamingju ķ einfaldleika lķfsins. Ritinu er skipt ķ sex kafla, auk samantektar um helstu vegi til glötunar ķ višskiptum og višvörunar. Fyrstu tveir kaflarnir fjalla um lķfsreglur starfsmanna og vinnuveitenda. Hvaš starfsmenn varšar telur Schrader aš heišarleiki, frumkvęši og vilji til aš skara framśr skipti mestu mįli. Vinnuveitendur verša hins vegar aš hafa yfirgripsmikla žekkingu į starfseminni sem žeir stunda og kenna undirmönnum sķnum helstu atriši ķ starfseminni til žess aš vinnuveitandinn verši sjįlfur ekki žręll vinnu sinnar. Kaflarnir um byrjun fyrirtękja og kaup og sölu eru aš stórum hluta til heilręši sem finna mį ķ ritum dagsins ķ dag varšandi stjórnun, fjįrmįl og sölumennsku. Fimmti kaflinn fjallar um peninga og kemur žar bersżnilega fram reynsla manns sem hefur upplifaš żmislegt tengt fjįrmįlum einstaklinga. Hér er lögš įhersla į aš žaš aš veita lįn, taka lįn og įbyrgjast lįn eru įkvaršanir sem ber aš taka meš yfirvegun. Reglubundinn sparnašur, en ekki aušveldur og skjótfenginn gróši, er lykillinn ašžvķ aš spara digran sjóš. Schrader leggur mikla įherslu į aš lifa ekki umfram efni sķn og telur žaš raunar vera mikilvęgara ķ žvķ aš komast vel įfram en aš gręša fé. Almenn heilręši er inntak sjötta kaflans sem snżst aš mestu um aš sżna višskiptamönnum almenna kurteisi og aš temja sjįlfum sér bjartsżnt višhorf til tękifęra. Ķ lokin kemur Schrader meš višvörun um aš gerast ekki žręlar peninga. Peningar eiga aš hans mati ašeins aš vera tól til aš öšlast įhyggjulaust lķf, en miklu meiri gleši felst ķ žvķ aš hjįlpa öšrum (innan skynsamlegra marka) en aušsöfnun. Viš lestur bókarinnar kemur skemmtilega fram hvaš lķtiš hefur ķ raun breyst į žeim 90 įrum sķšan hśn var rituš. Gildi nśtķmans sem leggja grunn aš velgengni, til dęmis traust og samviskusemi, eru žau sömu og reyndir menn lögšu sem lķfsreglur fyrir tępri öld ķ višskiptaumhverfi sem svipar til žess sem rķkir ķ dag.

Veru Schraders hér į landi lauk haustiš 1915 en žį vildi hann fara til Žżskalands, en eins og nafn hans gefur til kynna var hann af žżskum ęttum. Hann var oršinn fįrsjśkur og vildi žvķ ljśka ęvi sinni į heimaslóšum. Mikiš var um dżršir į Akureyri žegar hann fór śr höfn, enda hafši hann oršiš mjög vinsęll meš frumkvöšlastarfi sķnu og góšgeršarstarfsemi žau įr sem hann bjó hér. Tveimur dögum eftir aš skipiš lagši śr höfn gaf hann skipverjum allt sitt fé og fleygši skjölum sķnum śt ķ sjó. Daginn eftir hvarf hann og er tališ aš hann hafi bundiš enda į ęvi sķna.

Śtgįfan sem nś er fįanleg er lķtil bók sem kom śt į žessu įri og į višskipta- og hagfręšideild Hįskóla Ķslands heišurinn af žeirri śtgįfu. Hśn hefst meš fręšandi og afar vel skrifuum formįla eftir Įsgeir Jónsson, en formįlinn er heimild žessarar umfjöllunar. Ķ lok formįlans segir Įsgeir aš "Heilręši Schraders [eigi] žaš sannarlega skiliš aš öšlast sess sem ein helsta perla ķslenskra višskiptabókmennta". Žaš eru orš aš sönnu.

mixa@sph.is